Bosna i Hercegovina sve izloženija poplavama, požarima i sušama

Bosna i Hercegovina suočava se s rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, koji uzrokuju značajnu ekonomsku štetu. To je navedeno u dokumentu „Bosna i Hercegovina i Ujedinjene nacije – Okvir suradnje za održivi razvoj za razdoblje od 2026. do 2030.“

Klimatske promjene i rizici

Dokument je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a u njemu se navodi: „Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, s učestalim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, koje otkrivaju slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama zaštite okoliša.“

Istaknuto je da degradacija vode, zraka, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji s gubitkom bioraznolikosti i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost opskrbe hranom, prenose Nezavsine.

„Opasnosti povezane s klimom, poput poplava, klizišta i šumskih požara, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje sustava upravljanja rizicima od katastrofa, unaprjeđenje pripravnosti zajednice te ulaganje u strategije prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa“, naglašeno je u dokumentu.

Povećan broj elementarnih nepogoda

Boris Trninić, vršitelj dužnosti ravnatelja Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očito kako se posljednjih godina bilježi povećan broj elementarnih nepogoda – u svim godišnjim dobima.

„Bilo da se radi o kišama, požarima, poplavama ili snijegu – u posljednje dvije godine imali smo velike požare u Hercegovini, zatim poplave na području Prijedora i Laktaša, dok je u Federaciji BiH zabilježena tragedija u Jablanici. Moramo se u narednom razdoblju dodatno posvetiti zaštiti, spašavanju i prevenciji, odnosno smanjenju rizika“, izjavio je Trninić za Nezavisne novine.

Dodao je da su poznate slabe točke Republike Srpske i da će se na njima sustavno raditi.

„Kada je riječ o požarima, potrebno je uspostaviti posebne sustave za rano upozoravanje. Kod poplava treba urediti korita rijeka i slivove, ali i podići svijest građana – što je možda i najvažnije“, naglasio je Trninić.

Više od 600 požara u jednom danu

Srbija je, kaže Trninić, uložila velika sredstva u sustav zaštite i spašavanja te raspolaže s devet helikoptera za gašenje požara. „U jednom danu imali su registriranih čak 680 požara“, rekao je.

U Bijeljini je, primjerice, u samo jednom danu zabilježeno 25 požara. „U većini slučajeva uzrok je bio ljudski faktor. Isto vrijedi i za poplave. Znate onu staru poslovicu – u vodu sve što baciš, voda će ti vratiti. Osnovno je da svi moramo podići svijest i zajedno raditi“, ističe Trninić.

Kako navodi, u Semberiji je 7. srpnja ove godine u razdoblju od samo tri i pol sata – između 13:30 i 17 sati – buknulo čak 25 požara.

Rekordni broj požara u Bijeljini

Takav broj požara u tako kratkom razdoblju ne pamti ni Mile Spasojević, zapovjednik Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

„Godine 2007. imali smo 16 ili 17 požara u jednom popodnevu, ali 25 – nikada. U tri sata nije bilo moguće sve pokriti. Dignuo sam cijelu jedinicu i sva vozila. Ljudi su zvali, a ja im nisam imao što poslati. Sreća je da nitko nije stradao, ali vjetar je nosio vatru prema kućama i automobilima. Naravno, bilo je panike“, prisjeća se Spasojević.

Poplave sve češće

Osim požara, sve češće su i poplave, osobito u pojedinim lokalnim zajednicama. Poplave u listopadu 2024. dodatno su naglasile potrebu za mjerama prilagodbe i smanjenja rizika od katastrofa na svim razinama vlasti.

Podsjetimo, u noći s 3. na 4. listopada 2024. godine, u katastrofalnim bujicama koje su pogodile Donju Jablanicu, stradalo je 19 osoba. Bujica vode, kamenja i mulja uništila je kuće i ceste, a stanovnici i danas obnavljaju svoje domove i traže sustavne mjere zaštite od budućih katastrofa.