Bosna i Hercegovina danas dobiva novog visokog predstavnika

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) trebao bi danas donijeti odluku o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon višemjesečnih pregovora obilježenih ozbiljnim neslaganjima između Sjedinjenih Američkih Država i dijela europskih država.

Na sastanku održanom 30. lipnja članice PIC-a ponovno nisu uspjele postići konsenzus o Schmidtovu nasljedniku. Kao glavni kandidati spominju se talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države i Italija, te francuski diplomat René Troccaz, iza kojeg su stale Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da dogovor nije postignut, dotadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika Louis J. Crishock imenovan je vršiteljem dužnosti visokog predstavnika. Dužnost je preuzeo 1. srpnja, kada je ostavka Christiana Schmidta službeno stupila na snagu.

Upravni odbor PIC-a tada se obvezao postići konačni dogovor što je prije moguće, uz cilj da postupak imenovanja bude završen najkasnije 14. srpnja. Iz PIC-a su naglasili da Crishock do izbora novog visokog predstavnika mora osigurati institucionalni kontinuitet OHR-a i pravnu sigurnost svih odluka koje su donijeli njegovi prethodnici.

Različiti stavovi o budućnosti OHR-a

Spor se, međutim, ne vodi samo oko imena budućeg visokog predstavnika. Američka i europska strana imaju različite poglede i na ovlasti koje bi Schmidtov nasljednik trebao imati.

Sjedinjene Američke Države ranije su poručile da bi budući visoki predstavnik trebao imati znatno ograničeniju ulogu. Američka zamjenica veleposlanika pri Ujedinjenim narodima Tammy Bruce izjavila je da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija te da bi lokalni političari morali preuzeti veću odgovornost za funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine.

Dio europskih država oprezniji je prema ubrzanom slabljenju ili zatvaranju OHR-a, upozoravajući da još nisu ispunjeni uvjeti iz Programa 5+2, koji uključuje rješavanje pitanja državne i vojne imovine, fiskalnu održivost, učvršćivanje vladavine prava te pozitivnu procjenu političke situacije u zemlji.

Zbog toga izbor novog visokog predstavnika nije samo kadrovsko pitanje, nego i odluka koja bi mogla odrediti budućnost međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini te opseg njezina utjecaja na političke procese u zemlji.

Schmidt otišao nakon američkog pritiska

Christian Schmidt u svibnju je objavio da napušta dužnost nakon gotovo pet godina na čelu OHR-a. U službenom priopćenju navedeno je da je riječ o osobnoj odluci, no Schmidt je poslije javno govorio o snažnom i iznenađujućem pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država.

Mediji i diplomatski izvori njegov odlazak povezivali su s neslaganjima oko buduće uloge OHR-a, projekta Južne plinske interkonekcije i neriješenog pitanja državne imovine. Reuters je objavio da nije mogao neovisno potvrditi sve navode, ali je diplomatski izvor potvrdio da je Schmidt odlazio pod američkim pritiskom.

Upravo su ta neslaganja dodatno produbila podjele unutar PIC-a. Washington želi kandidata koji bi provodio novu, ograničeniju koncepciju međunarodne prisutnosti, dok dio europskih država strahuje da bi prebrzo slabljenje OHR-a moglo ostaviti institucionalni prostor za nove političke blokade i napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Nakon današnje sjednice očekuje se službeno priopćenje PIC-a. Ostaje neizvjesno hoće li članice konačno postići konsenzus o jednom od kandidata ili će Louis J. Crishock i dalje privremeno obavljati dužnost visokog predstavnika.