BiH se uključuje u postupak za Trgovsku goru: Hrvatskoj upućene ozbiljne primjedbe

Bosna i Hercegovina službeno je obavijestila Republiku Hrvatsku da će sudjelovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za planiranu izgradnju dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora, u neposrednoj blizini granice dviju država.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u lipnju je dostavilo obavijest o pokretanju postupka te od BiH zatražilo odgovor namjerava li se, u skladu s Espoo konvencijom, uključiti u prekogranične konzultacije.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH potom je hrvatskoj strani proslijedilo odgovor Ministarstva za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju Republike Srpske, koje djeluje kao kontaktna točka za Espoo konvenciju.

BiH traži vraćanje postupka u raniju fazu

U odgovoru institucija BiH navedeno je da je hrvatska obavijest nejasna, nepotpuna i nepravodobna te da nije usklađena s Espoo konvencijom i drugim međunarodnim sporazumima.

Istaknuti su i, kako je navedeno, ključni nedostatci dosadašnjeg postupanja Hrvatske u vezi s projektom na Trgovskoj gori. BiH smatra da bi cijeli postupak trebalo vratiti u znatno raniju fazu kako bi se omogućilo pravodobno i potpuno sudjelovanje svih zainteresiranih strana.

Ponovljen je i zahtjev da Hrvatska dostavi svu relevantnu dokumentaciju i informacije o projektu te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili zaključe poseban bilateralni sporazum kojim bi se uredilo ovo pitanje.

Hrvatsko ministarstvo još je 2023. provelo postupak izdavanja upute o sadržaju studije utjecaja na okoliš za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Studija utjecaja još nije dostavljena

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasili su da Hrvatska još nije dostavila Studiju utjecaja na okoliš niti drugu cjelovitu dokumentaciju o procjeni mogućih posljedica projekta.

Dostavljena obavijest, kako navode, predstavlja tek najavu prekograničnih konzultacija i javnih rasprava koje bi trebale uslijediti nakon završetka i dostavljanja studije.

Pred Provedbenim odborom Espoo konvencije u Ženevi u svibnju 2026. godine održano je i prvo saslušanje u postupku koji je BiH pokrenula protiv Hrvatske zbog mogućeg kršenja obveza vezanih uz procjenu prekograničnog utjecaja na okoliš. U tom trenutku studija također nije bila javno objavljena.

Nastavlja se pravna borba

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH najavilo je nastavak koordinacije aktivnosti i pravne borbe pred međunarodnim tijelima protiv projekta za koji smatra da se vodi protivno međunarodnim obvezama.

Institucije BiH poručuju da bi Hrvatska, umjesto izgradnje centra na području Čerkezovca, radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško trebala skladištiti u Sloveniji, odnosno u državi u kojoj je otpad nastao i koja ga je spremna prihvatiti.

Prema stavu bosanskohercegovačke strane, to bi bilo jedino prihvatljivo rješenje za stanovništvo s obje strane granice.

Navode i da je lokacija Čerkezovac izabrana uz kršenje međunarodnih standarda iz područja zaštite okoliša, nuklearne sigurnosti i ljudskih prava te upozoravaju na moguću ekološku diskriminaciju lokalnog stanovništva.