BiH prijeti povratak na sivu listu FATF-a, evo kako bi to utjecalo na građane i gospodarstvo

Bosni i Hercegovini ponovno prijeti stavljanje na tzv. sivu listu FATF-a, međunarodne skupine za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, ako nadležne institucije u zadanom roku ne usvoje i ne provedu nužne reforme te ne usklade pravila u području sigurnosti financijskog tržišta.

O ovoj temi govorilo se u emisiji Novog dana na N1, gdje su gosti bili antikorupcijski stručnjak Nermin Kadribašić i direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica. Upozorili su na ozbiljne posljedice koje bi eventualni povratak BiH na sivu listu imao za građane, gospodarstvo i bankarski sektor.

Kadribašić je podsjetio kako su FATF standardi postavljeni za sve zemlje svijeta te se odnose na sprječavanje pranja novca, financiranja terorizma i opću sigurnost financijskog sustava. Procjenu za Bosnu i Hercegovinu provodilo je tijelo Vijeća Europe MONEYVAL, koje je u veljači prošle godine jasno definiralo što bh. institucije moraju učiniti u roku od godinu dana kako zemlja ne bi završila na sivoj listi.

Radi se o oko 70 konkretnih aktivnosti i reformi s jasno određenim rokovima. Neispunjavanje tih obveza, istaknuo je Kadribašić, imalo bi izravne posljedice za gospodarstvo i građane.

"Stavljanje na sivu listu otežava život svima, a posebno gospodarstvu. S druge strane, teret posljedica snosi privatni sektor, iako on nije zadužen za donošenje zakona. Posljedice su otežane međunarodne transakcije, lošiji kreditni rejting i opće pogoršanje poslovnog okruženja", rekao je Kadribašić.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorio je da bi posljedice za bankarski sektor bile izrazito teške te da se problem u javnosti dosad nije dovoljno ozbiljno shvaćao.

"Ako BiH završi na sivoj listi, to nije apstraktna reputacijska oznaka, nego konkretne posljedice u svakodnevnom životu i poslovanju, pri svakoj transakciji prema BiH ili iz BiH", naglasio je Ražanica.

Prema njegovim riječima, prve posljedice osjetili bi građani i tvrtke kroz otežane i usporene doznake iz inozemstva, što je posebno osjetljivo s obzirom na velik broj građana BiH koji rade u inozemstvu. Za poduzeća to znači dodatne provjere, više dokumentacije, dulje čekanje i veće troškove.

"Takvo poslovanje postaje sporije i skuplje, smanjuje se konkurentnost gospodarstva, otežava privlačenje stranih investicija i narušava ukupna ekonomska slika", upozorio je Ražanica.

Sugovornici su povukli i paralelu s europskim putem BiH. Dok se neispunjavanje pojedinih standarda na tom putu često ne osjeti odmah, stavljanje na sivu listu MONEYVAL-a imalo bi trenutačne i izravne posljedice.

Kadribašić je podsjetio da se BiH već u nekoliko navrata nalazila na sivoj listi te da bi povratak značio ozbiljan korak unazad.

"Zašto bi netko ulagao u zemlju u kojoj su međunarodne transakcije otežane i poslovanje usporeno? Privreda često nije ni svjesna ovog promatračkog razdoblja, ali postaje svjesna kada zemlja završi na sivoj listi", upozorio je.

Posebno je istaknuo izostanak kvalitetne komunikacije između javnih institucija i privatnog sektora.

"Jezik MONEYVAL-a i FATF-a je složen, a komunikacija s gospodarstvom gotovo ne postoji. Kada dođe do dodatnih procedura i provjera, krivnja se često prebacuje na banke, iako su one zakonski obvezne postupati na taj način. To je reputacijski šamar za gospodarstvo koje i u ovako složenim uvjetima funkcionira, a sada mu se nameću dodatne prepreke u poslovanju s inozemstvom", zaključio je Kadribašić.