BiH planira zabraniti uvoz Euro 5 automobila: Hoće li rabljena vozila postati još skuplja?

Uvoz rabljenih putničkih automobila u Bosnu i Hercegovinu mogao bi od proljeća 2027. biti ograničen na vozila koja ispunjavaju najmanje standard Euro 6. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH predložilo je podizanje sadašnjeg praga, a ministar Edin Forto kao početak primjene najavio je 1. travnja iduće godine. Uz očekivanja da bi stroži uvjeti pridonijeli smanjenju emisija, otvara se i pitanje koliko će takva promjena povećati troškove kupnje automobila.

Riječ je o najavljenoj promjeni, čiju primjenu treba potvrditi konačnim propisom. Za uvoz rabljenih putničkih vozila trenutačno se primjenjuje najmanje standard Euro 5, uveden u lipnju 2019. godine, piše Faktor. 

BiH godinama ima ozbiljne probleme s onečišćenjem zraka, osobito tijekom zime, a cestovni promet jedan je od izvora štetnih emisija. Obnova voznog parka zato ima okolišno opravdanje. Međutim, učinak predložene mjere ovisit će i o stanju uvezenih automobila, kontroli vozila koja već prometuju te mogućnostima građana da financiraju kupnju novijeg vozila.

Euro 6 donosi stroža ograničenja za pojedine onečišćujuće tvari. Kod dizelskih osobnih automobila dopuštena emisija dušikovih oksida smanjena je sa 180 miligrama po kilometru, koliko propisuje Euro 5, na 80 miligrama po kilometru.

To je značajno pooštravanje jer dušikovi oksidi sudjeluju u nastanku prizemnog ozona i sekundarnih sitnih čestica, onečišćujućih tvari štetnih za zdravlje. Ipak, propisana granična vrijednost i stvarna emisija pojedinog rabljenog automobila nisu uvijek jednake.

Oznaka Euro 6 sama po sebi ne jamči da vozilo u svakodnevnoj vožnji ispušta onoliko štetnih tvari koliko je izmjereno tijekom homologacijskog ispitivanja. Njemačka agencija za okoliš utvrdila je znatna odstupanja kod ranijih izvedbi Euro 6 dizelskih automobila, dok su kasnije izvedbe, poput Euro 6d-TEMP, pokazale osjetno bolje rezultate i u stvarnim uvjetima vožnje.

Zato nije dovoljno promatrati samo oznaku emisijskog standarda. Važno je i kako je automobil održavan te jesu li ispravni sustavi za obradu ispušnih plinova. Uklanjanje filtra čestica, katalizatora ili drugih dijelova tih sustava može bitno promijeniti emisije vozila koje na dokumentima i dalje zadovoljava određenu normu.

To ne poništava razliku između standarda Euro 5 i Euro 6, ali pokazuje zašto administrativno podizanje praga treba pratiti stvarna kontrola tehničke ispravnosti.

Pravila za uvoz rabljenih vozila razlikuju se među državama regije. Srbija i dalje dopušta uvoz vozila koja ispunjavaju najmanje standard Euro 3. Crna Gora od 1. srpnja 2024. zahtijeva najmanje Euro 5, uz zabranu uvoza vozila starijih od 15 godina.

U Sjevernoj Makedoniji, prema dostupnim izvještajima, minimalni standard ostaje Euro 4, unatoč ranijim najavama njegova podizanja. Ako BiH uvede predloženi prag Euro 6, prema emisijskom standardu imala bi strože uvjete za uvoz rabljenih osobnih automobila od tih triju država.

Za domaće tržište promjena bi mogla biti posebno osjetljiva jer se velikim dijelom oslanja na uvoz rabljenih vozila. Za brojne građane upravo su stariji automobili jedina financijski dostupna mogućnost, pa bi isključivanje dijela jeftinije ponude moglo otežati kupnju.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, dostavljenima Feni, tijekom 2025. uvezeno je 95.421 vozilo. Među njima je bilo 86.129 rabljenih i 9.292 nova vozila.

Ukupna vrijednost uvoza iznosila je oko 1,145 milijardi KM, dok je na ime uvoznih davanja naplaćeno približno 262,7 milijuna KM. Ti podaci pokazuju koliki udio rabljena vozila imaju u ukupnom uvozu i zašto promjena uvjeta može imati široke posljedice za kupce i trgovce.

Sužavanje izbora moglo bi stvoriti pritisak na cijene automobila koji zadovoljavaju nove uvjete. Ipak, samo iz najave podizanja standarda nije moguće pouzdano zaključiti koliko bi vozila poskupjela. Konačan učinak ovisit će o ponudi, potražnji, nabavnim cijenama i davanjima pri uvozu.

Uoči najavljene promjene Udruženje uvoznika i trgovaca motornim vozilima Republike Srpske pokrenulo je inicijativu za smanjenje carinskog opterećenja. Predstavnici udruženja traže stopu od pet posto i smatraju da bi strože okolišne uvjete trebalo pratiti povoljnijim carinskim tretmanom kako bi se ublažio mogući rast cijena.

Prema njihovoj procjeni, na automobilu vrijednom 10.000 eura takvo bi smanjenje kupcu moglo donijeti uštedu od približno 1.200 eura. Taj se primjer, međutim, odnosi na uvoz pri kojem se carina doista obračunava i ne može se primijeniti na svaki automobil kupljen u inozemstvu.

Prema objašnjenju Uprave za neizravno oporezivanje BiH, standardna carinska stopa za osobne automobile iznosi 15 posto, a PDV 17 posto. Za rabljena vozila s podrijetlom iz Europske unije, uz odgovarajući dokaz kojim se ostvaruje povlašteni tretman, carina je već ukinuta, dok se PDV i dalje plaća.

Za oslobađanje od carine nije dovoljno samo kupiti automobil u nekoj državi EU. Potrebno je dokazati njegovo podrijetlo propisanom dokumentacijom. Zbog toga bi stvarna korist od eventualnog smanjenja carine ovisila o konkretnom vozilu i uvjetima njegova uvoza.

Najveći teret strožih uvjeta mogli bi osjetiti građani s nižim primanjima. Ako dio jeftinijih automobila više ne bude moguće uvesti, a kupnja novijih vozila ne postane dostupnija, tim će kupcima izbor biti dodatno ograničen.

Otvoreno ostaje i pitanje nadzora postojećeg voznog parka. Ograničenje uvoza odnosi se na vozila koja tek ulaze na tržište i samo po sebi ne rješava problem tehnički neispravnih automobila koji već prometuju cestama BiH. Bez učinkovitih provjera ispušnih sustava dio očekivanih okolišnih koristi mogao bi izostati.

Pritom promet nije jedini uzrok loše kvalitete zraka. Tijekom zimskih mjeseci važan doprinos daju kućna ložišta, izgaranje ugljena i drva, industrijska postrojenja i drugi izvori. Analize Svjetske banke među glavnim izvorima onečišćenja u BiH navode grijanje na kruta goriva, energetiku, industriju i zastarjeli vozni park.

Podizanje standarda pri uvozu zato može biti dio šire politike smanjenja emisija. Za trajnije poboljšanje kvalitete zraka potrebni su i dostupniji javni prijevoz, učinkovite kontrole emisija, modernizacija grijanja i mjere koje će građanima omogućiti prelazak na čišće tehnologije. U procjeni predloženih pravila važno je pratiti i okolišne rezultate i trošak koji će snositi kupci.