BiH godišnje baci više od 400.000 tona hrane, dok 18.000 ljudi ovisi o javnim kuhinjama

U Bosni i Hercegovini svake se godine bace stotine tisuća tona hrane, dok istodobno više od 18.000 građana obroke dobiva u jednoj od približno 60 javnih kuhinja diljem zemlje. Procjene UN-ovih agencija pokazuju da svaki stanovnik BiH u prosjeku godišnje baci oko 83 kilograma hrane.

Najveći dio otpada nastaje u kućanstvima, dok se približno 140.000 tona hrane godišnje uništi u trgovačkim lancima, kod distributera i u ugostiteljstvu, među ostalim zbog isteka roka trajanja ili oštećenja ambalaže.

Podaci posebno zabrinjavaju s obzirom na broj ljudi koji ovise o pomoći javnih kuhinja i humanitarnih organizacija.

Predsjednik Udruženja "Mozaik prijateljstva" iz Banje Luke Miroslav Subašić upozorava da se mogućnost doniranja hrane bez plaćanja PDV-a, uvedena izmjenama zakona 2023. godine, još uvijek nedovoljno koristi.

"Toliko mi je žao kada čujem da se baca hrana, i pored toga što je BiH usvojila zakon kojim se hrana donirana humanitarnim organizacijama i javnim kuhinjama oslobađa PDV-a. Nešto se malo primjenjuje, ali vrlo slabo", kaže Subašić.

U sklopu Udruženja djeluje javna kuhinja "Obrok ljubavi", koja svakodnevno podijeli gotovo 800 obroka.

"Da nema te hrane, koju neki dobri ljudi neće baciti, mi ne bismo imali od čega hraniti ljude", ističe Subašić.

Digitalna banka hrane povezuje kompanije i javne kuhinje

Nakon izmjena Zakona o PDV-u, Fondacija "Mozaik" zajedno s partnerskim organizacijama pokrenula je inicijativu kojom se pokušava olakšati doniranje hrane i povezati kompanije koje imaju viškove s javnim kuhinjama i organizacijama koje skrbe o ljudima u potrebi.

Direktorica Policy Laba Fondacije "Mozaik" Adnana Mahmutćehajić Čamdžić objašnjava kako je ukidanje PDV-a na doniranu hranu stvorilo zakonske pretpostavke da hrana koja je zdravstveno ispravna, ali je kompanije više ne mogu prodavati, završi kod ljudi kojima je potrebna umjesto na otpadu.

U tu svrhu pokrenuta je digitalna banka hrane Nikogladan.ba.

Za razliku od klasičnog sustava u kojem se hrana prikuplja u jednom središnjem skladištu, platforma izravno povezuje donatore i javne kuhinje.

"Kompanija iz Mostara objavi što donira, a platforma je povezuje s odgovarajućom javnom kuhinjom, primjerice u Trebinju. Donator i kuhinja preko platforme dogovore preuzimanje, transport, a kada je potreban i hladni lanac, hrana ide izravno iz Mostara u Trebinje", objašnjava Mahmutćehajić Čamdžić.

Na taj se način, dodaje, izbjegavaju nepotrebno skladištenje, dodatni transport i gubitak vremena, a cijeli proces ostaje evidentiran.

Donacije se rezerviraju za manje od 22 sekunde

Na platformi je trenutačno registrirano 30 donatora i 34 posrednika, među kojima su javne kuhinje i organizacije koje pomažu socijalno ugroženim građanima.

Do sada je objavljeno 38 donacija ukupne vrijednosti 176.715 KM.

Posebno je zanimljiv podatak da je prosječno vrijeme od objavljivanja donacije do njezine rezervacije kraće od 22 sekunde.

"To najbolje pokazuje koliko je ovakvo rješenje potrebno. Ove brojke ne predstavljaju sve donacije hrane u BiH. Mnoge naše kompanije zaista brinu o zajednici i već doniraju", ističe Mahmutćehajić Čamdžić.

Platforma bi trebala riješiti i dio problema na koje su kompanije ranije upozoravale, poput organizacije transporta, nedostatka skladišta te nedovoljne informiranosti o tome kojoj se organizaciji višak hrane može donirati.

Stiže i geolociranje najbližih javnih kuhinja

U tijeku je razvoj nove verzije platforme Nikogladan.ba, koja bi trebala dodatno pojednostaviti cijeli postupak.

Jedna od planiranih funkcija je geolociranje, zahvaljujući kojem će kompanije moći vidjeti koje se javne kuhinje nalaze najbliže mjestu na kojem je dostupna hrana.

Sustav bi trebao uzimati u obzir i vrstu hrane koju pojedina kuhinja može prihvatiti, raspoložive kapacitete te mogućnost održavanja hladnog lanca.

Veće donacije moći će se rasporediti između više javnih kuhinja, a planirano je i uvođenje obavijesti putem Vibera, automatskih podsjetnika za preuzimanje hrane i potvrdu primopredaje te preciznije evidencije stvarno preuzetih količina.

Iako su zakonske prepreke za doniranje hrane znatno smanjene, podaci o stotinama tisuća tona bačene hrane pokazuju da potencijal takvog sustava u Bosni i Hercegovini još uvijek nije u potpunosti iskorišten.