Berba grožđa u Hercegovini krenula ranije: Bijelo do 3 KM po kilogramu, strojevi sve više beru u vinogradima

Berba grožđa u Hercegovini ove je godine krenula ranije nego lani. Prve ozbiljnije berbe počele su već nakon Velike Gospe, oko 18. kolovoza, a sušno i toplo ljeto ubrzalo je dozrijevanje grožđa. Vinogradari su zasad zadovoljni prinosima i zdravstvenim stanjem vinograda, dok se konačni parametri kvalitete još prate.

Za Hercegovina.info o ovogodišnjoj sezoni govorio je Mario Čule, voditelj biljne proizvodnje u vinariji Hercegovina vino, koji ističe kako su prinosi zasad dobri.

"Prinos nam je dosta dobar. Trenutačno još pratimo određene parametre. Imali smo suhu godinu i sada smo već u razdoblju berbe. Berba je nešto ranija nego prošle godine, grožđe je zdravo i prinosima smo zadovoljni", kaže Čule.

Suša je, objašnjava, imala dvostruki učinak. S jedne strane vinogradima može stvarati probleme, no istodobno je ubrzala dozrijevanje.

"Suša je dosta pospješila ranije dozrijevanje, ali smo istodobno zadovoljni kvalitetom. Trenutačno pratimo parametre kako bismo odredili optimalno vrijeme berbe. Suša uvijek može napraviti određeni problem, ali u isto vrijeme pospješuje zriobu", pojašnjava.

Žilavka se već bere, sezona krenula ranije

Za razliku od prošle godine, kada je berba vinskih sorti ozbiljnije krenula krajem kolovoza i početkom rujna, ove su godine pojedine sorte spremne osjetno ranije.

"Već beremo, krenula je i žilavka. Stolno grožđe smo također već spremili, a beru se i sorte koje inače znaju dolaziti tek u rujnu. Ove godine sve je krenulo ranije", kaže Čule.

Posebno je važno, dodaje, što usprkos dugom sušnom razdoblju nije bilo značajnije štete u vinogradima.

"Bila je jaka suša tijekom prošlog mjeseca, ali uspjeli smo proći bez neke veće štete. Bolesti nije bilo. Godina nije bila pogodna za razvoj poznatijih bolesti vinove loze, tako da je u tom pogledu sezona relativno dobra", ističe.

Berba će se nastavljati postupno, ovisno o sorti i parametrima grožđa. Zadovoljni su i stanjem autohtonih sorti, kao i Vranca, kod kojega je ove godine ostvaren dobar prinos.

"Vranac je ove godine dao dobar prinos. Kod njega je važno pogoditi trenutak berbe jer, kada potpuno sazrije, u relativno kratkom razdoblju može izgubiti dosta na težini", objašnjava Čule.

Bijelo grožđe i dalje traženije

Trend koji je bio vidljiv i prošle godine nije nestao. Na tržištu je i dalje izraženija potražnja za bijelim grožđem i bijelim vinima.

Čule kaže kako je pojedinačna potražnja ove godine možda nešto slabija nego lani, dijelom i zato što su prošle sezone pojedini proizvođači zbog suše i bolesti ostali bez dijela prinosa. Ipak, kada je riječ o većim količinama, bijelo grožđe i dalje je tražena roba.

"Trend potražnje za bijelim ostao je. Možda je nešto manja pojedinačna potražnja nego prošle godine, kada je bilo više problema sa sušom i bolestima pa su neki ljudi ostali bez prinosa, ali za veće količine bijelog grožđa potražnja i dalje postoji", kaže.

S crnim grožđem situacija je drukčija. Njega na tržištu ima dovoljno, a problem nije samo potražnja za samim grožđem nego i prodaja gotovih crnih vina.

"Crnog imamo dovoljno, imamo svoj prinos, ali nemamo takvu potražnju. Nije riječ samo o grožđu, nego ni prodaja gotovih crnih vina nije na razini bijelih", navodi Čule.

Bijelo grožđe do tri marke po kilogramu

Rast potražnje osjetio se i na otkupnim cijenama. Bijelo grožđe ove je godine skuplje nego prošle sezone, dok je cijena crnog uglavnom ostala na sličnoj razini.

"Bijelo je poskupjelo u odnosu na prošlu godinu, dok je crno ostalo otprilike na istoj razini. Dobili smo nešto više cijene, ali su istodobno još više rasli troškovi proizvodnje", govori Čule.

Otkupna cijena crnog grožđa kreće se oko 2,5 KM po kilogramu, dok se kvalitetnije bijelo grožđe plaća između približno 2,70 i tri KM.

"Najkvalitetnije bijelo ide do tri marke po kilogramu, ali cijena naravno ovisi o kvaliteti grožđa", kaže.

Bijelog grožđa, smatra, još uvijek nema dovoljno da bi se zadovoljila ukupna potražnja.

"Mislim da ga i dalje nedostaje, s obzirom na to koliko se traži. Ljudi traže i bijela vina. Ove godine bilo je i mjestimičnih vremenskih nepogoda pa nisu svugdje isti prinosi ni parametri. Na kraju kvaliteta mora opravdati i cijenu", kaže Čule.

Radna snaga sve skuplja

Dok su otkupne cijene donekle porasle, proizvođači istodobno osjećaju nastavak rasta troškova.

Čule nema preciznu procjenu ukupnog postotnog povećanja, ali kaže kako je među stavkama koje su najviše poskupjele upravo radna snaga.

"Sigurno je najviše poskupjela radna snaga. Imali smo rast i drugih troškova, dok energenti možda nisu rasli u tolikoj mjeri. Otkupna cijena grožđa jest nešto viša, ali pitanje je koliko ona može pratiti sve ostale troškove", ističe.

Konačna cijena vina, dodaje, ovisit će ponajprije o kvaliteti sirovine, ali i o tome tko vino proizvodi i u kojim količinama.

"Svatko pokušava dobiti što kvalitetnije grožđe jer tada može postići i višu prodajnu cijenu vina. Puno toga ovisi o kvaliteti i kategoriji vina", kaže.

Sve više vinograda bere se strojevima

Nedostatak radnika ostaje jedan od najvećih praktičnih problema tijekom berbe. Upravo zbog manjka berača i sve skuplje radne snage sve se više proizvođača okreće strojnoj berbi.

"To je jedan od razloga zbog kojih se prelazi na strojnu berbu. Ljudi koji godinama rade berbu i dalje su traženi, ali njihov je broj ograničen. Za njima postoji velika potražnja i svi traže uglavnom iste radnike", kaže Čule.

Sličan problem postojao je i prethodnih sezona, a zasad nema naznaka da bi se situacija mogla bitnije promijeniti.

Kakva nas vina očekuju?

Kada je riječ o konačnoj kvaliteti berbe 2026., Čule smatra kako sezona zasad ne odstupa dramatično od prošlogodišnje, premda su vremenski ekstremi ponegdje utjecali na grožđe.

"Mislim da je kvaliteta možda mjestimično nešto slabija zbog pojedinih vremenskih nepogoda i velike suše. Negdje zrioba možda nije do kraja odradila svoje, a ljudi već beru. Ne bih rekao da je godina loša, ali na pojedinim lokacijama uvjeti su bili nešto nepovoljniji", kaže.

Ukupno gledano, očekuje da bi kvaliteta vina ipak trebala ostati približno na prošlogodišnjoj razini.

"Rekao bih da smo otprilike na istoj razini kao prošle godine. Berba je ranija, neki problemi su ostali, određeni troškovi su viši, ali zasad nema ničega što bi bilo toliko izraženo da bismo ovu godinu mogli ocijeniti lošom", zaključuje Čule.