Barij u vodi za piće u Kaknju 40 puta iznad preporuke Svjetske zdravstvene organizacije

Voda za piće kojom se opskrbljuje najveći dio Kaknja u travnju ove godine sadržavala je koncentraciju barija čak 40 puta veću od zdravstveno utemeljene preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Unatoč tome, akreditirani laboratorij koji je izvršio analizu u istom je izvješću naveo da uzorak odgovara odredbama važećeg Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Riječ je o laboratorijskom izvješću akreditiranog laboratorija „Sistem Qualitas“ s Pala, koje je za potrebe JP „Vodokom“ Kakanj sačinjeno nakon uzorkovanja vode s izvorišta Bukovica 17. travnja ove godine. Analiza je pokazala koncentraciju barija od 52,8 miligrama po litri, dok je već sljedećeg mjeseca izmjereno 11,9 mg/L. Iako je došlo do značajnog pada, i ta je vrijednost višestruko veća od svih rezultata zabilježenih tijekom 2025. godine, kada su se koncentracije barija kretale između 0,3 i 1,7 mg/L, piše Gerila.

Laboratorijski nalazi, koji su javno objavljeni na internetskim stranicama JP „Vodokom“ i Općine Kakanj, do sada nisu bili predmet javne analize niti su nadležne institucije objasnile zbog čega je uz ovako izmjerene vrijednosti izdana Izjava o sukladnosti kojom se navodi da je voda zdravstveno ispravna?!

Iako pravilnik u Bosni i Hercegovini ne propisuje graničnu vrijednost za barij, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim Smjernicama za kvalitetu vode za piće navodi zdravstveno utemeljenu preporučenu vrijednost od 1,3 mg/L!

U dokumentu SZO-a navodi se i da, kada su koncentracije barija u vodi u rasponu od nekoliko miligrama po litri, voda za piće može postati značajan izvor izloženosti stanovništva ovom metalu.

Toksikologinja: Dugotrajna izloženost može imati ozbiljne posljedice

Nalaz prema kojem je u vodi za piće s izvorišta Bukovica izmjerena koncentracija od 52,8 miligrama barija po litri može ukazivati na kroničnu izloženost stanovništva ovom metalu, upozorava za Gerilu dr. Sandra Đuranović, prva i jedina klinička toksikologinja u Crnoj Gori.

Dr. Đuranović, koja je nedavno sudjelovala na javnim tribinama o povišenim vrijednostima olova u krvi stanovnika Vareša i rizicima koje teški metali predstavljaju za stanovništvo Ozrena, kaže da se ovako visoke koncentracije barija dovode u vezu s povećanim rizikom od hipertenzije, poremećaja srčanog ritma, smanjenja vrijednosti hemoglobina i trombocita, mišićne slabosti i gastrointestinalnih tegoba.

„U ovom slučaju, gdje je vidljivo da je došlo do značajno visokog skoka barija u vodi za piće, koji nije dopušten i iznad je granice koju dopušta SZO, može se govoriti o kroničnoj izloženosti bariju. Osim toga, dokazano je da kronična izloženost bariju dovodi do smanjenja plodnosti, odnosno do smanjenog broja spermatozoida i njihove pokretljivosti kod muškaraca, a kod žena izravnim djelovanjem na ovarijski ciklus i razvoj jajnih stanica“, kaže Đuranović.

Ona podsjeća da barij i njegova ruda barit prirodno prate ležišta olova i cinka, podsjećajući da su kod stanovnika Vareša ranije već utvrđene povišene vrijednosti olova u krvi.

„Barij i njegova ruda barit uvijek su pratioci ruda olova i cinka. U analizama biološkog materijala stanovnika Vareša bile su, kao što već znamo, povišene vrijednosti olova u krvi“, dodaje Đuranović.

Ističe i da se barijev sulfat, koji se koristi u dijagnostičke svrhe u medicini, ne treba poistovjećivati s topljivim spojevima barija koji mogu predstavljati zdravstveni rizik.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim Smjernicama za kvalitetu vode za piće navodi zdravstveno utemeljenu preporučenu vrijednost od 1,3 miligrama barija po litri vode. U dokumentu se ističe da, pri koncentracijama od nekoliko miligrama po litri, voda za piće može predstavljati značajan izvor izloženosti stanovništva bariju.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, čiji važeći Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ne propisuje graničnu vrijednost za barij, zemlje regije imaju jasno definirane maksimalno dopuštene koncentracije.

Tako je u Srbiji Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće maksimalno dopuštena koncentracija barija u redovitim uvjetima 0,7 mg/L, dok se u izvanrednim okolnostima dopušta najviše 3,0 mg/L. Isti limit od 0,7 mg/L propisuje i Hrvatska Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

Usporedbe radi, u vodi s izvorišta Bukovica u travnju ove godine izmjerena je koncentracija od 52,8 mg/L, što je oko 40 puta više od zdravstveno utemeljene preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, oko 75 puta više od maksimalno dopuštene koncentracije u Srbiji i Hrvatskoj u redovitim uvjetima, te gotovo 18 puta više od vrijednosti koja je u Srbiji dopuštena čak i u izvanrednim okolnostima.

Općina Kakanj: Nismo nadležni, pitajte Vodokom

Gerila je uputila pitanja Općini Kakanj tražeći objašnjenje jesu li nakon primitka laboratorijskog nalaza održane konzultacije s Vodokomom ili zdravstvenim institucijama, jesu li zatražene dodatne analize, jesu li građani upozoreni na povećane koncentracije barija, kao i postoji li procjena mogućih uzroka ovako visokih vrijednosti.

Umjesto odgovora na konkretna pitanja, iz Općine su naveli da je za upravljanje vodovodnim sustavom, monitoring kvalitete vode i poduzimanje svih mjera nadležno JP „Vodokom“ Kakanj.

Podsjetili su da je Općinsko vijeće još u ožujku 2024. godine zadužilo Vodokom da nastavi aktivnosti na zaštiti izvorišta Bukovica i da putem ovlaštenog laboratorija vrši mjesečna ispitivanja prisutnosti teških metala.

Zbog toga su Gerilu uputili da se za sva pitanja koja se odnose na rezultate analiza, njihovo tumačenje, eventualne dodatne analize i poduzete mjere obrati upravo Vodokomu.

„S tim u vezi, za informacije iz Vašeg zahtjeva koje se odnose na rezultate analiza vode, tumačenje laboratorijskih nalaza, komunikaciju s akreditiranim laboratorijima, monitoring kvalitete vode, eventualne dodatne analize i mjere poduzete u vezi s utvrđenim vrijednostima pojedinih parametara, upućujemo Vas da se obratite JP „Vodokom“ d.o.o. Kakanj kao nadležnom tijelu“, navodi se u odgovoru Općine Kakanj koji, inače, nitko nije potpisao pa nije poznato je li riječ o stavu Općine, glasnogovornika ili načelnika Kaknja.

Odgovor Općine posebno je zanimljiv ako se usporedi s objavom od 5. lipnja ove godine na službenoj Facebook stranici načelnika Općine Kakanj.

Zanimljivo je da je Općina u službenom odgovoru Gerili odbila tumačiti laboratorijske nalaze, navodeći da je za to nadležan JP „Vodokom“. Međutim, na službenoj Facebook stranici načelnika Općine isti su ti nalazi predstavljeni javnosti uz poruku da su „rezultati uredni“, a cijela objava označena je kao „odgovor na dezinformacije“. Drugim riječima, institucija koja tvrdi da nije nadležna za ocjenu laboratorijskih rezultata istodobno ih je ranije javno okarakterizirala kao uredne.

Gerila je zbog toga od JP „Vodokom“ zatražila odgovore na pitanja kada su prvi put upoznati s nalazom od 52,8 mg/L, jesu li izvršili kontrolno uzorkovanje, jesu li tražili provjeru rezultata, jesu li obavijestili zdravstvene institucije, smatraju li da je voda bila sigurna za piće i zbog čega građani nisu obaviješteni o izmjerenim vrijednostima.

Do objave ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Bez odgovora je, za sada, ostao i laboratorij „Sistem Qualitas“, kojem je Gerila uputila pitanja predstavlja li rezultat ukupnu koncentraciju elementa barija ili nekog njegova spoja, je li moguće utvrditi u kojem se kemijskom obliku barij nalazi, kao i na temelju kojih je kriterija uzorak proglašen sukladnim s pravilnikom unatoč izmjerenoj koncentraciji.

Bivši direktor Rudnika Kakanj: Širenje rudarskih radova povećava rizik za izvorišta

Rudarski inženjer Fuad Breščić, bivši generalni direktor Rudnika mrkog ugljena Kakanj i Rudnika ugljena Srednja Bosna, smatra da intenziviranje rudarskih aktivnosti na području Rupica i planirano širenje eksploatacije zahtijevaju mnogo ozbiljnije praćenje kvalitete površinskih i podzemnih voda.

Breščićevi navodi odnose se na rudarske aktivnosti na području Rupica, koje se nalaze u okviru rudarskog projekta Vareš.

Rupice su jedno od glavnih ležišta u okviru rudarskog projekta Vareš, na kojem se eksploatiraju srebro, cink, olovo, zlato i barit. Projekt je od rujna prošle godine u vlasništvu kanadske kompanije DPM Metals Inc., koja je preuzela Adriatic Metals za oko 1,3 milijarde američkih dolara.

Breščić, koji se godinama bavi istraživanjem povijesti rudarstva na području Vareša, kaže da je tijekom godina svjedočio značajnim promjenama na Vrućem potoku i Trstionici, za koje smatra da nisu posljedica prirodnih procesa.

„Izričito tvrdim da promjene koje su nastale u Vrućem potoku i Trstionici nisu nikakva posljedica prirodnih geoloških procesa, nego baš ukazuju na utjecaj rudarskih aktivnosti“, kaže za Gerilu Breščić.

Istodobno naglašava da Vrući potok nema izravan dodir s vodozahvatom Bukovica, ali upozorava da bi širenje rudarskih radova prema novim lokalitetima moglo povećati rizik i za druga izvorišta.

„Kretanje podzemnih voda u radijusu od 150 km teško je predvidjeti, ali je sasvim izvjesno da će se onečišćenja osjetiti posebno u gravitacijski nižim područjima, što Kakanj dovodi u vrlo težak položaj i traženje rezervnih rješenja dovođenja pitke vode, ali se, po meni, ona trebaju ozbiljno razmotriti i planirati. Drugi dio sliva voda prema Borovičkom Potoku i Bukovici vrlo je teško spriječiti i povećanjem opsega radova u Rupicama i Lipničkom brdu rast će i prisutnost teških metala. Za sada se vlast brani kemijskim analizama koje vrši institut na Palama, a stanovništvo i dalje uglavnom tu vodu pije, ne vjerujući upozorenjima ekologa i takvih udruga“, ističe Breščić.

Upravo zato Breščić smatra da bi zaštiti izvorišta koja opskrbljuju stanovništvo Kaknja pitkom vodom trebalo pristupiti mnogo ozbiljnije.

Iako su laboratorijski nalazi javno objavljeni, nadležne institucije, barem zasad, nisu se oglašavale o pitanju visokih koncentracija barija u vodi koju piju stanovnici Kaknja.

Nije poznato ni jesu li nakon ovih nalaza urađena dodatna kontrolna uzorkovanja, jesu li o rezultatima obaviještene zdravstvene institucije i na temelju kojih je stručnih procjena građanima poručeno da su rezultati „uredni“.