Apel zastupnicima u Skupštini HBŽ: 'Ne izlažite županiju opasnosti usvajanja još jednog neustavnog zakona'

Vlada Hercegbosanske županije na 49. sjednici održanoj 5. veljače 2026. godine usvojila je Prijedlog Zakona o koncesijama, koji bi se sutra, 17. veljače, trebao naći pred zastupnicima u Skupštini HBŽ. Od njih se očekuje da o tom aktu odluče na sjednici.

Tim povodom oglasile su se brojne građanske inicijative, udruge i mjesne zajednice koje su javno pozvale zastupnike da ne usvoje predloženi tekst, upozoravajući da prijelazne i završne odredbe nisu u skladu sa zakonima višeg reda niti s Ustavom Federacije BiH.

U priopćenju navode kako su detaljno analizirali Prijedlog Zakona te ističu da prepoznaju određeni napredak u odnosu na raniji Nacrt. „Prepoznajemo i cijenimo trud koji je uložen da se dobije kvalitetniji i suvisliji Zakon“, poručuju, dodajući kako je u odnosu na raniji, kako ga nazivaju, „sramotno diletantski Nacrt“, vidljivo da je dio njihovih komentara i prijedloga uvažen.

Ipak, ističu da ključni problemi nisu otklonjeni te izdvajaju pet točaka koje smatraju najspornijima:

1. Na našu inicijativu u Zakon je uvrštena odredba da se zemljište u zaštićenim zonama ne može iznajmljivati. Međutim, ta odredba nije razrađena. Ni županijske ni općinske vlasti nisu pokrenule postupke za zaštitu izvorišta niti drugih vrijednih područja, i to se posebno odnosi na općinu Tomislavgrad. Budući da ništa nije zaštićeno, ova odredba je besmislena ukoliko se izrijekom ne navede koja područja ne mogu biti predmet koncesije. Ovdje opet postaje vidljivo koliko je bilo važno definirati Politiku dodjele koncesija prije donošenja zakona, a Vlada se uporno pretvara da ovaj naš zahtjev ne čuje. Planski pristup koncesijama i veća uloga Skupštine HBŽ bili su jedni od naših najvažnijih zahtjeva i oni nisu ispoštovani.

2. Zakon ponovno dozvoljava izravnu dodjelu koncesija i ne razrađuje što znače „iznimne“ situacije. I samoinicijativne ponude su trebale biti iznimne situacije pa je svih 55 koncesija u našoj županiji dodijeljeno kao samoinicijativne ponude. Izravna dodjela koncesije je samo drugo ime za samoincijativnu ponudu. Odredba o samoinicijativnoj ponudi je trebala biti u potpunosti preuzeta iz naših komentara jer su oni napisani u skladu s EU Direktivom 2014/23/EU.

3. Potpuno je neprihvatljivo da u Zakonu još uvijek stoji mogućnost da se koncesija može dodijeliti i bez pristanska općinskog Vijeća. U slučaju izostanka izjašnjenja općinskog Vijeća, Vlada sebe postavlja kao jedinog arbitra koji će prosuditi jesu li interesi lokalne zajednice ugroženi ili ne. Ova i prethodne vlasti su vrlo dobro izvježbale kako izbjeći konsultacije s običnim građanima. Ako ste proizvodili lažne suglasnosti lokalnih zajednica u roku od 30 dana, trebat će vam samo malo više mašte da „rastegnete“ nepostojeće konzultacije na 90 dana. Kupres je trenutno najočitiji primjer nasilja nad voljom građana gdje općinsko Vijeće jednostavno šest mjeseci nije htjelo sazvati sjednicu kako se ne bi izjasnili o peticji koju je potpisala većina stalnih i stvarnih stanovnika Kupresa.

4. Neprihvatljivo je da u Prijedlogu Zakona nisu definirane minimalne naknade za koncesije za obnovljive izvore energije i za mineralne sirovine. Time se ostavljaju širom otvorena vrata korupciji. Utvrđivanje koncesijskih naknada ugovorima ili podzakonskim aktima Vlade, a nad kojima javnost nema nikakav utjecaj, vodi upravo onoj vrsti zloupotrebe kakva se događa u Sarajevskom kantonu gdje je Vlada u lipnju 2025. godine po hitnoj proceduri uputila inicijativu da se ukine koncesijska naknada za solarne elektrane. Drugi primjer je Zeničko-dobojski Kanton gdje je vlada smanjila naknadu rudniku sa 10 tisuća KM na 150 KM. A to je onaj isti rudnik koji olovom truje stanovništvo Vareša. Razumijemo da iz tehničkih razloga može biti nepraktično propisati naknade Zakonom, ali nema nikakvog razloga da se ne propiše da će minimalne naknade utvrđivati Skupština HBŽ uz reviziju svake tri godine. Tako bi se proces odlučivanja o naknadama odmaknuo iz uskog kruga ljudi koji su već pokazali da im javni interes nije na prvom mjestu.

5. Neprihvatljivo je da u Prijedlogu Zakona nema nikakvih mjera koje postavljaju minimalne standarde zaštite za stanovništvo, kao što je npr. udaljenost vjetro-turbina od naselja.

Potpisnici ističu kako su navedene primjedbe popravljive te da se zakon može unaprijediti ako postoji politička volja. Međutim, naglašavaju da su prijelazne i završne odredbe, prema njihovom tumačenju, neustavne i kao takve ne mogu opstati u predloženom obliku.

Upozoravaju da se predloženim tekstom pokušava retroaktivno, čak 18 godina unazad, propisati i regulirati prava i obveze koncesionara te nadležnih upravnih tijela županije i općina. Takav pokušaj, navode, pravno je neodrživ i mogao bi rezultirati ponovnim osporavanjem zakona pred Ustavnim sudom.

Kako navode, u petak su uputili pisano upozorenje Javnom pravobraniteljstvu i svim zastupnicima u Skupštini, podsjećajući da bi usvajanje ovakvog zakona dodatno produbilo pravnu nesigurnost u županiji. Također su upozorili da bi svjesno ignoriranje pravnih nedostataka moglo predstavljati kazneno djelo nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe položaja.

Apel su potpisali: Aarhus centar u BiH, Zbor građana mjesne zajednice Brišnik, Mještani buškoblatskog i zavelimskog kraja, Zbor građana mjesne zajednice Šujica, Udruga Mladi za Kupres, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Mladi Buškog blata, Udruga Attivo, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, NGG Spasimo naš kraj, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga „Veliko Vrilo“ Mesihovina, NGG Zaštitimo izvore Mandeka, Centar za građansku suradnju Livno, Zbor građana mjesne zajednice Vinica, Zbor građana mjesne zajednice Kazaginac i Zbor građana mjesne zajednice Prisoje.