Nakon što je u studenom 2024. godine na snagu stupio zakon koji propisuje neradnu nedjelju za trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada FBiH najavila je moguće izmjene tog zakona koje bi uvele fleksibilniji model – po uzoru na Hrvatsku. Prema novim najavama, trgovcima bi moglo biti omogućeno do 16 radnih nedjelja godišnje, što je izazvalo burne reakcije, osobito među sindikatima i radnicima.
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH trenutačno propisuje:
Zabranu rada trgovina nedjeljom i praznicima,
Radno vrijeme od ponedjeljka do subote u trajanju do 90 sati tjedno,
Izuzetke za objekte poput pekara, cvjećara, prodajnih mjesta na kolodvorima i aerodromima, te u bolnicama i hotelima.
Lokalne zajednice, poput općina i gradova, imale su mogućnost tražiti izuzeće od zabrane rada nedjeljom, što je dovelo do neujednačene primjene zakona u praksi.
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević potvrdio je da se razmatra model sličan onom u Hrvatskoj:
Do 16 radnih nedjelja godišnje po izboru trgovaca,
Moguće dodatne 2 radne nedjelje koje određuju lokalne vlasti zbog specifičnih potreba (turizam, sajmovi, blagdani),
Posebne novčane naknade za radnike koji rade nedjeljom – najmanje 10% osnovne plaće za svaku nedjelju.
Prema najnovijim podacima Porezne uprave Federacije BiH, primjena odluke o neradnoj nedjelji nije dovela do pada prometa u trgovini, a ni do masovnog otpuštanja radnika, kako su tvrdili…
Ministar je naveo kako bi radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM mogao zaraditi do 1.800 KM dodatno godišnje ako bi radio svih 18 nedjelja.
Također se razmatra ukidanje mogućnosti lokalnih izuzeća kako bi se pravila primjenjivala ravnomjerno na teritoriju cijele FBiH.
Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) snažno se protivi izmjenama:
Tvrde da radnici ne žele novac, nego slobodnu nedjelju,
Ukazuju da je trenutni zakon rezultat višegodišnje borbe i da se ne smije mijenjati zbog pritisaka trgovačkih lanaca,
Organizirali su i proteste pod sloganom „Ne damo nedjelju“, koji su održani ispred Parlamenta FBiH.
Predsjednica STBiH Mersiha Beširović poručila je: „Radnici žele imati pravo na odmor, obitelj, život izvan posla. Novac ne može nadomjestiti slobodu.“
Zagovornici promjena ističu:
Potrebu za balansom između prava radnika i ekonomskih realnosti, osobito u turističkim sredinama,
Gubitak prihoda i smanjenje prometa u trgovinama zbog zabrane rada nedjeljom,
Neujednačenost u primjeni zakona zbog lokalnih izuzeća koja stvaraju nelojalnu konkurenciju.
Iako su radnici i građani jasno dali do znanja da žele neradnu nedjelju, političari su ti koji će donijeti konačnu odluku – a čini se da sada pokušavaju ispraviti ono što su sami zakomplicirali. Brojne općine i gradovi zatražile su izuzeća od zabrane rada, stvarajući pravni kaos i nelojalnu konkurenciju, zbog čega vlasti sada predlažu novi model – kao da tek sada uviđaju gdje su pogriješili.
Vezani članci