VIDEO  Amerikanci masovno uništavaju Flock kamere, a sličan sustav već godinama radi u Hercegovini

Dok u Sjedinjenim Američkim Državama raste otpor prema kamerama koje automatski očitavaju registarske oznake i stvaraju pretražive baze prolazaka vozila, slična tehnologija već godinama radi i na cestama u Bosni i Hercegovini. U Hercegovini se zove RENATA, a sustav koriste policijske strukture u HNŽ-u i ŽZH-u.

Američki Flock Safety posljednjih je mjeseci u središtu velike rasprave o privatnosti. Njegove kamere fotografiraju vozilo, automatski očitavaju registracijsku oznaku te bilježe vrijeme i mjesto prolaska. Flockova mreža danas ima oko 120.000 kamera u 49 američkih saveznih država.

Sustav policiji omogućuje da gotovo trenutačno pronađe vozilo povezano s kaznenim djelom, ukradeni automobil ili registraciju s određene liste. Problem za kritičare je što kamera ne očitava samo vozila koja policija traži – nego sva vozila koja prođu pokraj nje.

Upravo je zbog mogućnosti naknadnog pretraživanja tih podataka Flock postao simbol rasprave o tome gdje završava legitimni policijski nadzor, a počinje masovno praćenje građana.

Hercegovina ima RENATA-u

Tehnologija koja u osnovi radi na vrlo sličnom principu nije novost ni u Hercegovini.

Videoanalitički sustav RENATA – REgistar NAcionalnih TAblica u Mostaru je pušten u rad još 2020. godine. U početnoj fazi promet na području grada Mostara nadziralo je 12 kamera.

Sustav je tada predstavljen kao rješenje koje automatizirano očitava svaku registarsku oznaku koja prođe kontrolnom točkom te je u realnom vremenu uspoređuje s policijskim bazama. Provjeravale su se baze registriranih i neregistriranih vozila, ukradenih vozila i pločica, vozila povezanih s prekršajima te takozvana baza sumnjivih vozila.

RENATA je razvijena u Mostaru, a sustav se nakon početnog uvođenja nastavio širiti.

Tijekom 2025. MUP HNŽ-a potvrdio je nabavu još sedam OCR kamera koje su trebale biti integrirane u RENATA-u. Tri su predviđene za područje Policijske uprave Mostar, dvije za PU Konjic i dvije za PU Čapljina.

Iz MUP-a je tada navedeno da će kamere služiti za nadzor prometa i evidentiranje vozila, ali i za kriminalističko-obavještajne poslove.

Da sustav i dalje nije samo stari projekt pokazuje i činjenica da je MUP HNŽ-a u siječnju ove godine proveo postupak za održavanje videoanalitičkog sustava RENATA za 2026. godinu.

ŽZH: Podaci se obrađuju, pohranjuju, prenose i koriste

Još detaljniji opis RENATA-e objavljen je prije nekoliko godina na službenim stranicama institucija Županije Zapadnohercegovačke.

Prilikom prezentacije sustava u MUP-u ŽZH-a navedeno je kako se u RENATA-i podaci obrađuju, pohranjuju, prenose i koriste.

Sustav ima dva odvojena modula. Jedan je namijenjen kriminalističkoj, a drugi uniformiranoj policiji.

Prema tadašnjem službenom opisu, RENATA omogućuje i „proaktivno praćenje vozila i osoba koje naprave prekršaj“, dok se naprednim pretragama i filtriranjem podataka iz baze informacije mogu koristiti za operativni rad policije, posebno u suzbijanju kriminaliteta.

Upravo ta mogućnost pohranjivanja i naknadnog pretraživanja čini usporedbu s američkim Flockom posebno zanimljivom.

RENATA više nije samo hercegovačka priča

Sustav se proširio i na druge dijelove BiH.

MUP Županije Posavske 2022. pustio je u rad 13 RENATA kamera na području Orašja, Odžaka i Domaljevca-Šamca. Službeno je tada navedeno da se svaka registarska oznaka koja prođe kontrolnom točkom automatski provjerava u nekoliko policijskih baza.

Posebno daleko otišao je MUP Zeničko-dobojske županije.

Tamo je nabavljeno 12 sustava za policijska vozila sa po šest LPR kamera, odnosno ukupno 72 kamere u pokretu koje su integrirane u RENATA-u. Sustav može snimati prostor oko policijskog vozila, automatski prepoznavati registracije i evidentirati određene prometne prekršaje.

MUP ZDK-a u svibnju ove godine RENATA-u je ponovno predstavio drugim policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH, zajedno s ANPR uređajima za automatsko prepoznavanje registracijskih oznaka i drugim sustavima nadzora.

Zašto Amerikanci sada ustaju protiv Flocka?

Problem u SAD-u nije nastao zato što kamere nisu korisne policiji.

Naprotiv, Flock može biti iznimno učinkovit kod pronalaska ukradenih automobila, vozila osumnjičenika ili nestalih osoba.

Kontroverza je eksplodirala kada je javnost počela dobivati konkretnije dokaze koliko se široko podaci mogu koristiti – i zloupotrijebiti.

Početkom srpnja ove godine Georgia Bureau of Investigation uhitio je pet bivših policajaca iz Albanyja nakon istrage o nepravilnom korištenju Flockova sustava. Istražitelji tvrde da su zadržane podatke o registarskim oznakama koristili u svrhe koje nisu bile povezane s policijskim poslom.

Nekoliko tjedana kasnije uhićena je i nadzornica policijskog dispečerskog centra u Conyersu. Prema istražiteljima, Flockovu sustavu pristupila je više od 30 puta zbog razloga koji nisu imali veze s provođenjem zakona.

Krajem srpnja uslijedio je još ozbiljniji slučaj. Bivši istražitelj tužiteljstva u Georgiji optužen je, među ostalim, za stalking i zloupotrebu sustava. Prema GBI-ju, Flockovu bazu pretraživao je više od 60 puta u manje od mjesec dana u privatne svrhe.

Wired je ovog tjedna izvijestio da se čak četiri policijske uprave koje je Flock ranije koristio u svojim promotivnim materijalima sada suočavaju s optužbama ili istragama zbog nepravilne uporabe sustava.

Gradovi gase kamere

Uz pojedinačne zloupotrebe, veliki problem postalo je i međusobno dijeljenje podataka.

Mountain View u Kaliforniji ugasio je svoje Flock kamere nakon što je utvrđeno da su savezne institucije pristupale lokalnim podacima bez izričitog odobrenja grada. Santa Cruz, South Pasadena i druge američke lokalne zajednice također su raskidale ili preispitivale ugovore zbog pitanja privatnosti i dijeljenja podataka.

Otpor se proširio i na društvene mreže, gdje su se pojavili pozivi na fizičko uklanjanje ili oštećivanje kamera. Zabilježeni su i stvarni slučajevi uništavanja uređaja, a Wired je ovoga tjedna izvijestio o uhićenju muškarca osumnjičenog da je pucao na četiri Flock kamere.

Takvo oštećivanje opreme je protuzakonito, ali pokazuje koliko je rasprava o Flocku u SAD-u eskalirala.

Koliko dugo Flock pamti automobil?

Flock otvoreno navodi što se nalazi u zapisu njegove kamere: fotografija registarske oznake, fotografija vozila, broj registracije, savezna država registracije, karakteristike vozila, datum, vrijeme i lokacija kamere.

Standardni rok čuvanja podataka je 30 dana, nakon čega se podaci automatski brišu. Dulje čuvanje moguće je u određenim okolnostima, a Flock navodi da korisnici upravljaju pristupom i dijeljenjem svojih podataka.

Upravo tu dolazimo do zanimljive razlike u odnosu na RENATA-u.

Što javnost zna o podacima RENATA-e?

Iz javno dostupnih dokumenata jasno je da RENATA automatski očitava registracije, podatke uspoređuje s policijskim bazama te da sustav omogućuje njihovu obradu, pohranjivanje, prenošenje, filtriranje i korištenje u policijskim poslovima.

No iz javno dostupnih informacija koje smo pregledali nije moguće utvrditi koliko dugo se čuvaju podaci o vozilu koje nije povezano ni s kakvim prekršajem ili kaznenim djelom.

Nije javno razjašnjeno ni može li ovlašteni korisnik jednostavnim unosom određene registracije naknadno vidjeti na kojim je kontrolnim točkama to vozilo zabilježeno tijekom određenog razdoblja niti postoji li objedinjena povijest prolazaka kroz kamere različitih policijskih uprava.

Također nije jasno u kojoj mjeri različiti MUP-ovi koji koriste RENATA-u međusobno razmjenjuju takve podatke i postoje li jedinstvena pravila o tome tko, pod kojim uvjetima i koliko dugo može pristupati povijesnim očitanjima.

To ne znači da se podaci zloupotrebljavaju niti da RENATA funkcionira identično Flocku.

Ista tehnologija, ali ne nužno isti sustav

Flock i RENATA nisu isti proizvod i nema osnove tvrditi da su međusobno povezani.

Ono što im je zajedničko jest temeljni princip: kamera automatski prepoznaje registarsku oznaku, pretvara je u podatak koji računalo može obraditi i povezuje ga s drugim informacijama.

Takva tehnologija policiji može drastično ubrzati posao. Umjesto da policajac slučajno primijeti ukradeni automobil, računalo može prepoznati registraciju čim vozilo prođe pored kamere.

Ali američki slučaj pokazuje i drugu stranu iste tehnologije.

Kada se jedna kamera pretvori u desetke, stotine ili desetke tisuća kamera, a prolazak svakog vozila završi u pretraživoj bazi, pitanje više nije samo može li sustav pronaći kriminalca.

Pitanje je i što sustav zna o svima ostalima.

U SAD-u se o tom pitanju upravo vodi jedna od najvećih rasprava o policijskom nadzoru i privatnosti posljednjih godina.

U Hercegovini kamere slične osnovne namjene već godinama očitavaju registarske oznake na cestama – samo što se o tome što se događa s podacima nakon što ih RENATA pročita u javnosti govori znatno manje.