Na 32. godišnjicu zločina u Grabovici, Ante Marić prisjeća se majke i sestre koje su, zajedno s još 31 civilom, ubili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine. Spomenik koji je sam podigao jedino je sjećanje na njih, jer posmrtne ostatke još uvijek nije pronašao.
Obiteljska kuća u Grabovici i smokve u rujnu nekada su bile radost obitelji Marić, a nakon 9. rujna 1993. godine ostalo je samo sjećanje da su tu nekada živjele Ilka i Ružica Marić, majka i kći.
Preko poruka Crvenog križa, 3. rujna 1993. godine Ružica je pisala bratu Anti, koji je kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) s petoricom kolega izbjegao u šumu. U pismu je navela da su dobro, da imaju hrane, da beru voće i da su rodile smokve. Šest dana nakon tog pisma, majke i sestre više nije bilo.
„Ni ja ni oni nismo ni u snu mogli zamisliti da će se to dogoditi“, prisjeća se u razgovoru za Detektor Marić. Bio je na liniji kada je doznao što se dogodilo u Grabovici.
Unatoč proteku 30 godina, još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava masakra u Grabovici, što predstavlja najveću bol za obitelji stradalih. Institut za nestale osobe BiH je pro…
Kaže kako je u selu ranije bilo pljački, ali da civile nitko nije dirao do rujna.
„A onda su, po nečijem nalogu – sigurno nisu tek tako – došli i sve koje su zatekli, osim ona dva dečka koja su uspjela pobjeći, pobili na ovoj našoj lijevoj strani. Jednostavno iz čista mira, a prosjek godina ubijenih bio je 65. Nije tu bilo nijednog vojnika, linija je bila 20 kilometara dalje. Baš je bio nečiji nalog da se ti civili ubiju“, kaže Marić.
Posebno je ogorčen na rad pravosuđa. Za ubojstva pojedinih članova obitelji koji su bili civili postoje presude, ali za neka nema.
„Znaju se imena i prezimena onih koji su bili u toj jedinici“, kaže on.
Sudovi u BiH su zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Grabovici osudili petoricu pripadnika Armije BiH na zatvorske kazne. Enes Šakrak, bivši pripadnik Devete motorizirane brigade Armije BiH, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu osuđen je na deset godina zatvora zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, dok je Mustafa Hota na istom sudu osuđen na devet godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Obje presude donesene su nakon sporazuma o priznanju krivnje.
Na po 13 godina zatvora osuđeni su Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić pred Kantonalnim sudom u Mostaru zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro – Ivana, Matije i Mladena – počinjenog 9. rujna 1993. godine. Vrhovni sud Federacije BiH kasnije je potvrdio tu presudu.
Grabovica se, kaže Marić, spominje samo prilikom obilježavanja godišnjice, kada obitelji apeliraju da se tijela ubijenih pronađu. Nekada se, kaže, sve pravdalo tvrdnjom da su tijela bačena u Neretvu, ali potvrde za to nema.
Želio bi da proradi savjest kod onih koji znaju gdje su mještani Grabovice i da progovore. Marić je svjestan da nitko ne može vratiti ubijene, ali bi za obitelji veliko olakšanje bilo da se njihovi posmrtni ostaci pronađu i dostojno sahrane, kako bi znali gdje zapaliti svijeću.
„Najteže je kad su godišnjice, kad je kod nas mrtvi dan 1. studenoga. Svatko ode na grob, upali svijeću, pomoli se, a ti ne znaš gdje ćeš. To su najteži trenuci, ali nisam jedini, ima puno takvih. Živjeti s tim moramo, a kako – to samo mi znamo“, rekao je Marić.
Prvi put u Grabovicu došao je nakon rata, 1995. godine, i zatekao prazan kućni prag i opljačkanu obiteljsku kuću. „Proradile su emocije“, kaže. Danas ondje stoji ostatak stare kuće u koju gleda i prisjeća se života s majkom i sestrom.
„Možda hodam po njihovim tijelima, a da ne znam da su tu“, dodaje.
Za majku i sestru sam je sagradio spomen-ploču u znak sjećanja, jer neka uspomena mora postojati, objašnjava Marić, naglašavajući da nema njihovih fotografija.
„Ako nema obilježeno, kao da se nije ni dogodilo“, smatra.
Prema podacima Udruge hrvatskih stradalnika „Grabovica ‘93“, u tom je mjestu između 8. i 9. rujna 1993. ubijeno 33 civila. U presudi Haškog tribunala bivšem načelniku Štaba Vrhovne komande Armije BiH Seferu Haliloviću konstatirano je da su pripadnici Armije BiH ubili mještane koji nisu sudjelovali u neprijateljstvima. Halilović je oslobođen optužbi uz obrazloženje da nije imao efektivnu kontrolu nad vojnicima u Grabovici.
Vezani članci