Apel za očuvanje jednog stoljetnog oraha u Širokom Brijegu

Na našu adresu stiglo je otvoreno pismo profesorice biologije i kemije Olgice Marušić, zaposlenice Prve osnovne škole Široki Brijeg i vanjske suradnice na Sveučilištu u Mostaru, u kojem se zalaže za očuvanje stoljetnog oraha na Trgu dr. Ante Starčevića.

„Nositeljica sam kolegija Metodika nastave biologije 1 i 2, uključujući pripadajuće seminare i praktikume. Moj znanstveni interes obuhvaća metodiku nastave te interdisciplinarna područja ekologije, očuvanja okoliša i održivog razvoja, stoga se aktivno zalažem za očuvanje starog oraha koji ima ne samo ekološki, nego i kulturni i simbolički značaj za naš grad“, navodi Marušić.

U nastavku prenosimo njezin autorski tekst u cijelosti:

Na Trgu dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu već gotovo jedno stoljeće stoji stari orah – veličanstveno stablo koje nadživljava generacije i mijene grada. U sklopu planiranog uređenja trga razmatra se njegovo uklanjanje. Međutim, takva bi odluka značila nepovratan gubitak – ne samo za okoliš i klimu, nego i za identitet grada i kvalitetu života njegovih stanovnika.

Stari orah nije tek estetski element u prostoru – on je živo srce trga i prirodni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. U doba sve učestalijih toplinskih valova, smanjene kvalitete zraka i ubrzane betonizacije, važno je razumjeti da velika stabla imaju funkciju koju nove sadnice ne mogu nadomjestiti desetljećima. Odrasli orah godišnje apsorbira i do 50 kilograma ugljikova(IV) oksida, proizvodi kisik za više osoba, hladi prostor za nekoliko stupnjeva i filtrira zrak od prašine i štetnih čestica.

U urbanim sredinama stabla poput ovog oraha imaju ključnu ulogu u očuvanju mikroklime, ublažavanju temperaturnih ekstrema, zadržavanju vlage i sprječavanju erozije tla. Osim toga, dokazano je da boravak u zelenim zonama smanjuje stres, poboljšava koncentraciju, smanjuje agresivnost i općenito doprinosi javnom zdravlju.

Široki Brijeg nalazi se u podneblju hercegovačkog krša, gdje su ljeta iznimno vruća, tla plitka, a vegetacija već prirodno oskudna. Svako zdravo stablo u takvom okolišu ima višestruku vrijednost – ne samo ekološku, nego i hidrološku i krajobraznu. Uklanjanjem ovog oraha dodatno bi se narušila prirodna ravnoteža i degradirala kvaliteta života u urbanom prostoru.

Ovaj orah ima i emocionalnu i društvenu vrijednost. U njegovoj su sjeni generacije prolazile – djeca su čekala roditelje iz škole, stariji razmjenjivali priče, a turisti se divili njegovoj ljepoti. On nije tek stablo, on je svjedok vremena i tiha veza prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada.

Uređenje trga može i treba uključivati drvo kao njegov središnji element. Kružna klupa, zaštita korijenskog sustava, edukativna ploča o njegovoj starosti i značaju – sve su to načini da se suvremena arhitektura pomiri s prirodom. Ekološki osjetljiv prostor ne smije postati prostor pogrešnih odluka.

Pouka iz Gelbaja: Sudbina libanonskih cedrova

Slučaj iz Gelbaja zorno pokazuje što se događa kada se prema vrijednim stablima odnosi bez dovoljno pažnje. Tamo su posađena tri libanonska cedra – rijetka i iznimno vrijedna stabla – koja je s ljubavlju zasadio fra Vojislav Mikulić, dugogodišnji član širokobriješke franjevačke zajednice i zaljubljenik u prirodu. Njegova gesta nije bila samo hortikulturni čin, nego i doprinos stvaranju trajne uspomene koja povezuje kulturu i duhovnost.

Libanonski cedar (Cedrus libani) jedno je od najimpresivnijih i najdugovječnijih stabala na svijetu, poznat po svojoj postojanosti, snazi i ljepoti. Nažalost, prilikom nedavnih građevinskih radova jedno je stablo nepovratno uništeno zbog oštećenja korijenja. Dva preostala cedra i dalje prkose vremenu, no njihova je sudbina neizvjesna jer su posađeni uz prometnicu koja je bila izložena dubokim zahvatima u tlo.

Ukoliko stradaju i preostala dva, izgubit ćemo cijeli hortikulturni spomenik, čiji se značaj ne može nadomjestiti. Vrijeme će pokazati jesu li i ta stabla pretrpjela trajna oštećenja korijenskog sustava. No šteta je već učinjena, a primjer iz Gelbaja ostaje opomena koliko su takvi gubici nepopravljivi – osobito ako se dogode zbog nepažnje ili neznanja.

Vrijeme za ispravnu odluku

Pozivamo gradske vlasti, projektante i sve uključene da uvaže ekološke, društvene i stručne razloge za očuvanje ovog stabla. Orah ne smije biti prepreka razvoju – upravo suprotno, treba postati simbol održivog i promišljenog razvoja.

Široki Brijeg ima priliku pokazati da poštuje svoju prirodu, svoju povijest i svoje ljude. Odluka o očuvanju oraha bila bi poruka odgovornosti, razuma i ljubavi prema vlastitom gradu.