Tko su najbogatiji sportaši regije

Tri desetljeća sportskog novca svode se na isto pravilo: NBA ugovori zauzimaju vrh, europski nogomet puni sredinu piramide, a tenis, s jednim izuzetkom, remeti matricu. U “realnim 2025.” eurima Nikola Jokić nalazi se iznad Luke Modrića i Novaka Đokovića, dok Nikola Vučević drži visoku drugu poziciju među NBA igračima. Nogomet donosi širinu kroz Modrića, Oblaka, Rakitića i Džeku, dok Đoković ostaje povijesni rekorder tenisa po “on-court” zaradi i nakon inflacijske prilagodbe.

Naša analiza obuhvaća razdoblje 1995.–2025. i mjeri isključivo zaradu ostvarenu na terenu – novac zarađen od same igre, ne od reklama. Uključene su bruto plaće u NBA-u, NHL-u i europskom nogometu te službeni nagradni fondovi u tenisu. Sve brojke pretvorene su u “realne 2025.” eure, prvo deflacijom po valuti i godini (USD prema CPI-u, EUR prema HICP-u), zatim konverzijom prema tečaju Europske središnje banke za 2025. godinu.

Rezultat je poredak koji precizno pokazuje kako se sport ekonomski razvijao kroz tri desetljeća i koji poslovni modeli generiraju najveći karijerni prihod.

Konačni poredak

U tom poretku Jokićev NBA ugovor postaje mjerna jedinica. Trostruki MVP Denver Nuggetsa do kraja 2025. godine zaradio je oko 250 milijuna eura na terenu, bez uračunatih bonusa i sponzorskih prihoda. Vučević, koji iza sebe ima 15 sezona u NBA-u i nekoliko višegodišnjih ugovora, premašuje 230 milijuna.

15 najplaćenijih sportaša

Luka Modrić, i nakon dva desetljeća profesionalnog nogometa, ostvario je približno 225 milijuna eura bruto karijerne plaće, dok Novak Đoković, prilagođen inflaciji po godinama, dostiže 214 milijuna eura “on-court” zarade. Iako bez sponzorskih prihoda u ovoj kalkulaciji, Đoković ostaje najuspješniji tenisač svih vremena po čistom nagradnom fondu, piše Bloombergadria.

Slijede Goran Dragić s približno 178 milijuna eura, Jan Oblak sa 176, Anže Kopitar sa 165, Luka Dončić sa 159 te Bojan Bogdanović s 153 milijuna eura. Nogometna linija u top 15 nastavlja se s Rakitićem (141 milijun), Džekom (113), Pjanićem (97) i Perišićem (89 milijuna eura). Ovaj poredak zadržava konzervativan okvir jer se temelji na stvarno isplaćenim bruto plaćama, bez poreza, bonusa i komercijalnih prihoda, ali upravo zato omogućuje realnu usporedbu između sportova i generacija.

Kontekst zarade

Kada se promotre trendovi, NBA dominacija nije slučajna. Novi televizijski ugovori, eksplozija salary capa i rast tržišta u Aziji i SAD-u nakon 2015. godine učinili su NBA najlikvidnijim sustavom plaća u globalnom sportu. Regionalni igrači koji su ušli u ligu nakon tog ciklusa, poput Jokića, Dončića i Vučevića, dobili su višestruko veće ugovore od prethodne generacije Dragića ili Bogdanovića.

Nogometni vrh, predvođen Modrićem i Oblakom, oslanja se na stabilnost Real Madrida i Atlética, ali ukupne brojke pokazuju da su čak i elitni nogometni ugovori – bez bonusa i uplata za prava na imidž – i dalje ispod NBA plafona.

Varijabilnost teniskih prihoda

Tenis je, s druge strane, paradigma individualnog prihoda. Đokovićevih 190 milijuna dolara nominalnog nagradnog fonda, nakon inflacijskog prilagođavanja, prelazi 214 milijuna eura u realnim vrijednostima 2025. godine. To je više od ukupnih karijernih plaća većine nogometaša s liste. Ipak, tenis je i najnepouzdaniji indikator: sezonske varijacije, porezni tretman i troškovi turnira čine razliku između bruto i neto iznosa daleko većom nego u ekipnim sportovima.

U ukupnom zbroju, šest od prvih deset mjesta zauzimaju NBA igrači. Razlog nije samo rast ligaških prihoda, nego i struktura ugovora. NBA sustav jamči isplatu i u slučaju ozljeda, a struktura salary capa štiti najbolje igrače od pritiska nižih ugovora. Nogometni ugovori često su kraći i preklapaju se s transferima, pa karijerni zbirovi rastu sporije. Ipak, nogomet ima širinu – u top 15 su čak šestorica nogometaša, što potvrđuje dubinu kontinentalnog tržišta.

Važne napomene i metodologija

Ovaj poredak ne uključuje prihode izvan terena. Sponzorski i marketinški ugovori, kompanije za prava na imidž, appearance fee-jevi, udjeli i isplate izvan ugovora nisu uzeti u obzir jer za većinu sportaša ne postoje vjerodostojni godišnji podaci. Forbes i Sportico redovito objavljuju procjene ukupnih godišnjih prihoda, ali one nisu usporedive s definicijom “cash earned” na kojoj se temelji ova analiza. Uključivanje vanjskih prihoda dovelo bi do visokog stupnja spekulativnosti i narušilo usporedivost između sportova. Stoga ovdje govorimo isključivo o čistom, zarađenom novcu “na terenu”.

Metodološki, svi su iznosi prilagođeni inflaciji do realnih vrijednosti 2025. godine. Svaka godišnja isplata pretvorena je u stalne cijene putem američkog CPI-a i europskog HICP indeksa, a potom konvertirana u eure po referentnim tečajevima Europske središnje banke. Đokovićev izračun jedini je rađen po godinama, na temelju ATP podataka, dok su ostali profili izrađeni kao uredničke procjene temeljene na karijernim zbrojevima iz Spotraca i Capologyja. Time je dobiven robustan, usporediv poredak koji realno odražava novčane tokove u sportu posljednjih 30 godina.

U konačnici, brojke pokazuju da regija, iako mala, proizvodi sportaše s globalnim financijskim utjecajem. Jokić i Đoković su globalni kapital sporta, Modrić i Oblak stabilni europski brendovi, dok nova generacija ulazi u doba u kojem se tržište profesionalnog sporta pretvara u sofisticiranu financijsku industriju. A kad se iz sportskog novca izbace reklame, dionice i luksuzni brendovi, ostaje jednostavna i mjerljiva činjenica – igra se još uvijek najviše plaća.