Ovaj bunar kod Stoca star je više od 2.000 godina i nikad ne presušuje

Neveš, u narodu poznat i kao „grčki bunar“, prema predaji nikada ne presušuje, a postoje pretpostavke da je star više od 2.000 godina.

Bunar se nalazi u zaseoku koji pripada selu Bjelojevići, na području bogatom kulturnim i povijesnim nasljeđem. Posebnu vrijednost lokalitetu daje činjenica da se svega dvadesetak metara od bunara nalazi poznata nekropola stećaka Boljuni.

Građen od 1.300 kamenih blokova

Neveš je izgrađen od približno 1.300 kamenih blokova različitih veličina, složenih u 20 koncentričnih redova.

Na vrhu je širok oko deset metara, dok se pri dnu promjer smanjuje na približno tri metra. Bunar je dubok oko šest metara, a do dna vode vodi 17 kamenih stuba.

Posebno je zanimljiva velika kamenica, dimenzija približno 120 puta 70 puta 80 centimetara, koja se nalazi u sklopu bunara.

Stoljećima je Neveš imao važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva. Punile su ga uglavnom jesenske kiše, a voda se koristila za pranje rublja i napajanje stoke. U uporabi je bio sve do kraja 20. stoljeća.

Predaja koja traje stoljećima

Kako piše Putni Kofer, za Neveš se veže i priča da nikada nije presušio, čak ni tijekom velikih suša.

Upravo se s tom osobinom povezuje i njegovo ime. Neveš, odnosno „Neva voda“, prema lokalnoj predaji označava vodu koja ne presušuje.

Točnu starost bunara teško je utvrditi, ali postoje pretpostavke da je nastao prije obližnje srednjovjekovne nekropole.

Jedan od razloga za takvu pretpostavku jest kanal kojim je kišnica dolazila do bunara, a koji se proteže dijagonalno kroz prostor nekropole.

Uz čuvene stećke

Boljuni su danas najpoznatiji po nekropoli stećaka, ali Neveš pokazuje da tragovi života na ovom prostoru mogu sezati mnogo dublje u prošlost.

U okolini se nalaze još četiri bunara sličnih karakteristika, ali je Neveš najveći i najbolje očuvan.

Njegova konstrukcija, način slaganja kamenih blokova i očuvanost čine ga svojevrsnim svjedokom života ljudi koji su na ovom području živjeli mnogo prije srednjeg vijeka.

Blizu je i Hutovo blato

U širem području nalazi se i Park prirode Hutovo blato, koji se prostire na oko 8.000 hektara na području Čapljine i Stoca.

Močvare, jezera, krški izvori i brojni vodotoci čine ovo područje jednim od značajnijih staništa ptica u ovom dijelu Europe.

Posebno je zanimljiva rijeka Krupa, glavni vodotok Hutovog blata. Duga je oko devet kilometara i poznata po neobičnoj pojavi promjene smjera toka. Kada poraste vodostaj Neretve, voda može potisnuti Krupu prema njezinu izvorištu i Deranskom jezeru.

Tako se na relativno malom prostoru Hercegovine susreću tragovi različitih epoha – od drevnog kamenog bunara i srednjovjekovnih stećaka do prirodnih fenomena Hutovog blata.