Evo zašto je Neretva najhladnija rijeka na svijetu

Neretva izvire u Bosni i Hercegovini te najvećim dijelom kroz nju i protječe. Posljednjih dvadesetak kilometara teče kroz Hrvatsku i ulijeva se u Jadransko more kraj Ploča. Ušće joj se lepezasto širi dolinom, stvara rukavce te predstavlja jedinu pravu deltu u Hrvatskoj. Često joj se tepa da je Nil naših krajeva, piše punkufer.hr.

No to nije jedina posebnost Neretve: zbog temperature se naziva i najhladnijom rijekom na svijetu.

Njezina prosječna temperatura u gornjem toku ljeti iznosi tek sedam Celzijevih stupnjeva. Znanstvenici objašnjavaju kako je razlog tomu što se izvor Neretve nalazi na nadmorskoj visini od 1227 metara, ispod planine Jabuke, koja je dio Zelengore. Je li to doista točno, nema preciznih istraživanja – niti taj podatak možete naći u knjizi rekorda, ali je objeručke usvojen. 

Riječne, ali i morske ribe Neretve 

Neretva je dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama – ondje živi čak 310 vrsta ptica koje se tu gnijezde, zimuju ili se odmaraju na putu u Afriku, a bogat je i raznolik njezin riblji svijet. Morska voda Neretvom stiže sve do Metkovića. Prodor mora je toliko jak da se u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.

Velik je dio nekadašnje močvare isušen i pretvoren u plodna polja. No davno prije mandarina ovaj su kraj proslavili neretvanski gusari i antički grad Narona – drevno naselje koje se nalazilo na području današnjega sela Vida kraj Metkovića. Drevni Grci najprije su tu osnovali luku, a u rimsko doba to je postao grad utvrđen zidinama i kulama, s hramovima, zimskim kupkama, teatrom i drugim zanimljivostima. Arheološkim su iskapanjima otkriveni i ostatci Augustova hrama s veličanstvenim kipovima careva i božanstava.

Neretvanski gusari 

Neretvani, stanovnici povijesne Neretvanske kneževine, proslavili su se u gusarskim bitkama na moru. Napadali su i pljačkali neprijateljske mletačke lađe. Najvažnija bitka odigrala se 18. rujna 887. godine kad su Mlečani napali te bili potučeni. Poginuo je čak i mletački dužd. U spomen na tu slavnu pobjedu 18. rujna slavi se kao Dan Hrvatske ratne mornarice.

Stoljećima su glavna prijevozna sredstva u dolini Neretve bili drveni čamci – trupe i lađe. Trupa je malen čamac, savršen za kretanje uskim kanalima. Iz njih se lovilo, bralo grožđe, prevozilo urod...

Lađa je veća (do 8 m duga, oko 3 m široka), a pokretati se mogla veslanjem ("parićanjem"), povlačenjem ("lancanjem") te jedrenjem. Lancanje je tegljenje lađe uzvodno s pomoću konopa ("lancane"). Za vrh jarbola zavezao bi se dugačak konop koji bi vukli ljudi hodajući po obali. Često su konop vukle žene, a muškarac bi bio u lađi i kormilario.

Svake godine u kolovozu na Neretvi se održava Maraton lađa – vesla se od Metkovića do Ploča i sudjeluje više od 30 lađa. Lađa mora biti tradicionalna neretvanska, točno određenoga oblika, dimenzija i svojstava.