Klapa Drača: Iznimno nam je drago prenositi starine i tradiciju hrvatskog naroda i kulture

Vidi originalni članak
Na ovom koncertu, nakon 6 godina pauze, u Mostaru nastupa Mostar Sevdah Reunion, a uz njih nastupaju i Sanel Marić Mara, klapa Drača i klapa Hrvoje. Što će na koncertu izvoditi klapa Drača, kad je nastala i kakvi su im planovi, u razgovoru za Dnevni list govori članica klape Josipa Mikulić.

Kada i s kojom idejom je nastala klapa Drača?
- Klapa Drača je nastala 2008.godine, kada se prvi put pojavila na Božićnom koncertu klapa u Mostaru, što je ujedno bio i prvi javni nastup za klapu. Naša zajednica i ideja uopće da radimo kao klapa započela je od našeg osnivatelja i voditelja maestra don Dragana Filipovića. Na njegovu inicijativu smo se okupile u sastavu u kojem djelujemo danas i polako počeli s probama, nastupima, natjecanjima, putovanjima... Ono što nas drži skupa je ljubav prema ovoj vrsti glazbe, te želja da svojim doprinosom podignemo razinu kulture u našem gradu, regiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko je za Vas značajan nastup u Mostaru 24. studenoga?
- Smatramo da su sve manifestacije koje se odnose na kulturno uzdizanje građana od iznimnog značaja za jedan narod, pa tako i ova. Uz to ovo je i jedan vid suradnje i pomoći, odnosno podržavanja rada i djelovanja naših medija. Oni su potrebni nama, mi njima, kako bismo uzajamno opstali. Ovim putem i čestitamo na obljetnici i zahvaljujemo se na pozivu za sudjelovanje.

Kakve skladbe klapa izvodi?
- Za ovaj nastup izvest ćemo pretežito obrade i nove klapske skladbe, koje poznaje šira "klapska" publika. Izdvajam od obrada ‘Molitvu za tebe' i ‘Ima jedan svijet' koje izvodi Zorica Kondža, a od novih klapskih skladbi ‘Uvik ću te svojin' u originalnoj izvedbi klape Sinj te ‘Zemlju latinsku', nama posebno dragu pjesmu, koja iskreno i slikovito priča o odricanjima i životu naših predaka, gdje je Jakša Fiamengo napisao tekst, a Krešimir Magdić dodao note.

Što može očekivati publika 24. studenoga u Kosači?
- Trudimo se na svakom nastupu izvesti skladbe i interpretirati ih na način da ujedinimo osjećaje publike i njihovo zadovoljstvo s našim osjećajem i uživanjem pri samom nastupu. Želimo prenijeti tekst i emociju na naše slušatelje i dočarati im klapsku pjesmu u punini. S obzirom da nas danas bombardiraju kojekakvim sadržajima i novokomponiranom glazbom koja je redovito kratkoga vijeka, iznimno nam je drago produljivati svijet i prenositi starine i tradiciju hrvatskog naroda i kulture, a to sve je zapravo klapsko pjevanje. Ono što naši građani mogu očekivati jest dobra glazbena večer i sigurna zabava.

Koji će Vam koncert uvijek ostati u sjećanju?
- Svaki posebno doživljavamo jako profesionalno i trudimo se biti jednako posvećene svakom. Zbog toga mi je jako teško izdvojiti neke, ali mogu reći da ćemo se uvijek sjećati humanitarnog koncerta za pokojnu Noru, koji je bio u organizaciji mostarskih klapa i Zbora Pro Musica, izdvojila bih i zapravo svaki nastup i sudjelovanje, u sklopu i na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu (posljednje tri godine), zatim promociju monografije Hercegovina, zemlja vina, autora Branimira Martinca u sjedištu Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Francuskoj - Parizu, 2011. godine, te svaki božićni koncert u Mostaru, koji izvodimo s posebnom emocijom.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom?
- Klapsko pjevanje ima dugu i bogatu tradiciju. Srce klapskog pjevanja je u dalmatinskom mjestu Omiš, gdje se svake godine održava tradicionalni koncert klapskog pjevanja izvodeći najpoznatije izvorne dalmatinske pjesme čiji je izbor prepušten pomnom biranju uvaženih hrvatskih skladatelja koji su ujedno i članovi žirija. Nama je bilo iznimno zadovoljstvo kada su nas oni prepoznali kroz naše susrete klapa iz regije i pozvali na natjecanje. A potom od najvećeg značaja i ponosa su nagrade koje smo osvajali na tom prestižnom natjecanju koje su i nama samima bile potvrda da vjerujemo u naš rad za koji smo i s razlogom dobili takva priznanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kakvi su planovi za budućnost?
- Planovi su nastaviti ovakvim tempom. A želja biti prepoznati ne samo u regiji, nego i šire. Nažalost, živimo i djelujemo u dosta skromnim uvjetima. Nemamo vlastite prostorije gdje možemo još napredovati, češće vježbati. Zato molimo i ovog puta one koji nam mogu pomoći da ne zanemaruju rad mladih ljudi i starih vrijednosti. To je ono što nas čini onim što jesmo. U vremenu globalizacije i kohezije kultura gdje nam se nameću iste vrijednosti, glazba, jezik, moramo se boriti za svoju tradiciju i biti prepoznatljivi u svom djelovanju. Ovo nije vapaj, ovo je borba za ono što volimo!

Je li teško dogovoriti nastupe, ima li dovoljno poziva?
- Ukoliko smo slobodni i u mogućnosti, dogovori ne predstavljaju nikakve probleme ili poteškoće. Sve je stvar odgovornosti i organizacije, u čemu mi dosta dobro "plivamo". Radujemo se svakom pozivu, a što se redovitosti i učestalosti tiče, doista smo zadovoljni angažmanima i nadamo se da će u budućnosti, ako ne biti ih više, onda barem kao do sada.

Ima li nade za album?
- Snimanje pjesama i sam album iziskuje dosta strpljenja i vremena. Na svakoj probi se trudimo ići korak dalje, obrađivati što više skladbi, pripremati se za nastupe na vrijeme i vježbati pjesme do te granice da se apsolutno suživimo s tekstom i notama, jer vjerujemo da ćemo ih jedino tako moći interpretirati na svoj način. Probe i sve gore navedeno iziskuju također dosta vremena, truda i odricanja. Ponekad je doista teško organizirati se u ovako tijesnom rasporedu s obzirom da smo sve članice zbora Pro Musica i studentice na različitim fakultetima, te nerijetko moramo sve to uz neke privatne obveze uklopiti u jedan dan. Kada uzmemo u obzir sve to, jako malo nam vremena ostaje da se posvetimo snimanjima i albumu, ali nam je to iskrena želja i trudit ćemo se da u skorije vrijeme počnemo aktivno raditi na tome.

Koji su Vam koncerti/festivali najdraži?
- Bilo bi nepravedno izdvojiti neki nastup ili još bolje rečeno, bio bi velik redoslijed nastupa na koje smo ponosne i koje ćemo dugo pamtiti. Mi se uvijek trudimo biti jednako dobre, ali i publika i cjelokupna atmosfera određenog susreta učini jedan nastup bolji od drugoga. Možda su naši privatni nastupi oni gdje najviše emocija izađe na vidjelo s obzirom da smo sve školovani glazbenici, pa bilo koji instrument pored nas neće ostati nedirnut, ali taj dio bismo, ipak, ostavile za sebe kao proslavljenu nagradu za dobar javni nastup.

Vezani članci