Najezda ptica koje imitiraju zvuk mobitela na jugu Hercegovine

Vidi originalni članak

Ustvari, velika većina stanovništva nije ni znala o kakvim je pticama riječ jer pojava tako brojnih jata na ovim prostorima dosad nije viđena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zadržat će se ako bude toplo

Odgovor na pojavu nikad zabilježenog broja čvoraka u ovom dijelu Hercegovine potražili smo od Josipa Vekića, voditelja Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjera lovstva i zaštite.

- To su čvorci. U posljednjih nekoliko godina bilježimo njihovu veću populaciju, čak ostaju i na gniježđenju. Ljudi to mogu primijetiti na krovovima, uvuku se pod krov, pod ciglu. Prije pet, šest godina bili su prava rijetkost, nisu se gnijezdili i ljeti bili kod nas, a posljednjih godinu, dvije sve ih je veći broj - konstatira inženjer Vekić govoreći o golemim jatima.

- U ovo jesensko doba čvorci se sele, migracije sa sjevera na jug su u tijeku. Poznati su po štetama koje naprave jer kada jato od nekoliko tisuća ptica sleti u vinograd ili voćnjak, malo što ostane. Kod nas su ih vjerojatno zadržale košćele kojima se hrane. Vidljivi su, ne samo u velikim jatima nego i na električnim vodovima i višim stablima. Te su ptice na proputovanju na jug. Međutim, ako zima bude bez snježnih oborina, kod nas bi ih se mogao zadržati veći broj i tijekom zime. To je ptica koja migrira iz Europe, u prvom redu zbog nedostatka hrane. Hladnoća i snijeg ih ostavljaju bez hrane, a onda one ugibaju. Hoću reći, njima glavni problem nije zima, već nedostatak hrane koji ih tjera na jug - kaže inženjer Vekić.

Hrane se kukcima i voćem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naravno, prva asocijacija na pojavu tako velikih jata za većinu nepoznatih ptica jesu danas sve vidljivije klimatske promjene, o kojima se mnogo priča, a malo zna. Potvrđuje to i inženjer Vekić.

- Što je posrijedi, još uvijek ne možemo tvrditi, ali očito je da se u prirodi nešto događa. Već po činjenici da se čvorci sada u većem broju gnijezde kod nas, odnosno postali su ptice stanarice, što ranije nije bio slučaj, promjene su očite. No, jesu li u pitanju promjene migracijskih puteva, lakši dolazak do hrane ili nešto treće, zasad je još nepoznanica - zaključuje voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato. Uglavnom, problem će biti ako čvorci, poznati kao prave izjelice, dođu ranije dok su vinogradi neobrani, tada bi se mogle bilježiti i znatnije štete. Inače, čvorak je ptica veličine 20-ak cm, težine od 80 do 90 grama, koja tijekom godine mijenja boju perja. Hrani se kukcima, puževima, ali i raznim voćem - trešnjama, grožđem, šumskim plodovima. Često imitiraju glasanje ptica iz svoje okolice, ali i lajanje pasa, zvuk kosilice, a danas i mobitela.

Vecernji.ba