Više od 100.000 uništenih domova i najmanje 230 škola i zdravstvenih ustanova

poplave, milijunske štete, Vesna Pusić, vodoprivredna infrastruktura, kanali i nasipi
...i toj zemlji nanijele goleme štete, dok je četverodnevnim poplavama u Srbiji najveća materijalna šteta nanesena poljoprivredi i infrastrukturi, javile su u ponedjeljak agencije.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija štete od poplava usporedio je s onim ratnima, kazavši da je za sada teško predvidjeti koliko će trebati da se sve porušeno obnovi i ponvo izgradi.
"Milijun ljudi je bez vode, četvrtina stanovništva neposredno je pogođena poplavama, registrirano je preko dvije tisuće klizišta, a uništeno je ili teško oštećeno više od 100 tisuća stambenih objekata", prvi su podaci o razmjerama šteta koje je novinarima prenio Lagumdžija. Dodao je tome kako je već sada izvjesno da je uništeno najmanje 230 škola i zdravstvenih ustanova.

Kazao je kako je ono što se sada može vidjeti diljem BiH ravno kataklizmi, jer su vodene bujice odnijele i uništile silnu imovinu, a klizišta doslovno progutala na desetke naselja, cesta i pruga.

Broj mrtvih će se znati tek kad se voda u cijelosti povuče, dodao je Lagumdžija. Zahvalio se međunarodnoj zajednici na pomoći koju pruža BiH, a posebice je istaknuo osobno angažiranje hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić zahvalivši joj prije svega na brzoj odluci da u najkritičnijim trenucima osigura slanje pripadnika hrvatske Gorske službe spašavanja (GSS) u BiH ali i da preuzme koordiniranje zahtjeva za pomoć koja bi regiji trebala biti pružena iz Europskog fonda solidarnosti.

"Hrvatska će biti zemlja koja će objediniti ovaj trokut bivše Jugoslavije", kazao je Lagumdžija podsjećajući kako će zajedničkim naporima pomoć biti tražena i za Srbiju.

U pomoći poplavljenim područjima sudjeluje i vojska, a idućih dana oružane snage BiH će ostati koncentrirane na područje Orašja, Brčkog, Bosanskog Šamca i Bijeljine, gdje Sava i dalje prijeti.

U Srbiji, najveću materijalnu štetu u dosadašnjim poplavama pretrpjeli su poljoprivreda i infrastruktura, ali unatoč tome opskrba hranom nije ugrožena, priopćila je u ponedjeljak srbijanska gospodarska komora (PKS).

Po podacima PKS-a, na području zahvaćenom poplavama nalazi se nešto više od 11 posto poduzeća, poduzetničkih i obrtničkih poslovnih prostora i proizvodnih pogona ili oko 11.500 poduzeća i 26.000 poduzetničkih poslovnih prostora, a najviše iz sektora trgovine, poljoprivredno-prehrambene industrije i građevinarstva. Na njivama, u povrtnjacima i voćnjacima najviše su stradali kukuruz, soja i suncokret, te jagode, maline, kupine i sve vrste povrća.

Veliku je štetu pretpjela i vodoprivredna infrastruktura - kanali i nasipi, pa nakon što se voda povuče predstoji popravak i dodatno uređenje. Odroni i iznimno visoki vodostaji prouzročili su vrlo ozbiljna oštećenja prometne infrastrukture - putova, mostova i pruga, a na mnogim lokalnim i magistralnim cestama i prugama promet je i dalje u prekidu. Ugrožen je i opterećen energetski sektor jer je vodom zarobljen površinski ugljenokop s kojeg se ugljenom opskrbljuje termoelektrana Nikola Tesla kod poplavljenog Obrenovca, proizvođač više od 50 posto struje koju troši Srbija.

Spasilački i specijalistički timovi i volonteri posljednjih dana nastoje osigurati da voda ne prodre u TE Nikola Tesla jer bi to, nakon što je prisilno isključen jedan blok ove elektrane, moglo uzrokovati iznimno velike štete u elektroenergetskom sustavu Srbije.

Do sada je u poplavama u Srbiji službeno potvrđeno 20 žrtava od kojih je najviše stradalo u Obrenovcu, njih 13, dvije u Šapcu i pet u drugim dijelovima središnje i zapadne Srbije, a u ponedjeljak nešto prije 17 sati naređena je nova, potpuna evakuacija Obrenovca jer se očekuje još jedan poplavni val. Situacija je i dalje kritična u Šapcu, Malom Zvorniku i Šidu. U tijeku je i evakuacija 8.500 ljudi iz sela duž Save oko Šapca, te u Šidu i okolici.

Od petka ujutro poplavama je ugroženo nekoliko desetaka gradova i sela u središnjoj i zapadnoj Srbiji, a ovakve poplave ne pamte se u poslednjih 120 godina otkad se vrše mjerenja.

U Bruxellesu je o poplavama u Hrvatskoj s europskom povjerenicom za humanitarnu pomoć i krizne reakcije Kristalinom Georgievom razgovarala ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Hrvatska se, rekla je Pusić, može sama nositi sa situacijom u poplavljenim područjima u smislu neposredne intervencije i stoga nije ni zatražila pomoć EU-a, ali će joj pomoć trebati kasnije za sanaciju posljedica poplavljenih područja.

"Što se tiče neposredne situacije, mi smo u stanju držati je pod kontrolom, a ono za što će nam trebati sredstva jest dan poslije, što znači pomoći ljudima da se vrate u svoja sela, da se obnove ceste, vodovod, kanalizacija, opskrba električnom energijom", rekla je ministrica Pusić u razgovoru s povjerenicom Georgijevo. Hrvatska kao članica ima pravo na pomoć za otklanjanje posljedica poplave iz Europskog fonda solidarnosti. Taj fond u dosadašnjem višegodišnjem financijskom okviru može angažirati do milijardu eura godišnje, a u novom će biti smanjen na 500 milijuna eura, s tim da će biti fleksibilniji, tako da će se novac lakše i brže moći povući.

Georgieva je izrazila zahvalnost članicama EU-a, njih 16 među kojima je i Hrvatska, na brzoj i učinkovitoj pomoći BiH i Srbiji. Srbija kao zemlja kandidatkinja koja pregovora o članstvu također može podnijeti zahtjev zajedno sa susjednom zemljom, koja je članica, to jest s Hrvatskom.

Bosna i Hercegovina nema pristupa sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti jer nema kandidatski status, ali će moći dobiti pomoć iz pretpristupnog fonda IPA, rekla je Georgieva.

Hina