Napetosti na krajnjem sjeveru između Kanade i Rusije

Službena Kanada izrazila je duboku zabrinutost oko širenja Ruskog utjecaja u arktičkom pojasu iz kojih se da iščitati kako je spremna na sukob ako Rusija nastavi sa širenjem svojih ambicija za Arktikom.

Rastuća ruska vojna prisutnost u tom području potakla je kanadskog premijera Stephena Harpera da zaoštri retoriku po tom pitanju.

"Duboko smo zabrinuti i spremni smo braniti kanadski suverenitet na Arktiku, to je za nas pitanje od strateške važnosti", rekao je kanadski ministar vanjskih poslova John Baird.

Harper je primijetio kako je rusko ponašanje na Arktiku "manje agresivno nego u Istočnoj Europi", ipak naveo je kako je Kanada na oprezu. Iako se za Rusiju može reći kako djeluje unutar međunarodnih pravila Harper je bio jasan kako se na ponašanje Rusije neće gledati opušteno.

Rusija je prošle godine u uporabu stavila staru sovjetsku bazu u Novosibirskom arhipelagu nedaleko od sjeveroistočne obale, pojačala je s ledolomcima i ratnim brodovima, te je pretvorila u snažno obrambeno područje kojem patrolira i flota nuklearnih podmornica.

Odnosi na relaciji Moskva - Ottawa zahladili su otkako je Kanada ovog ljeta naredila vojnom zrakoplovstvu praćenje ruskih bombardera koji su navodno došli blizu Kanadskog zračnog područja.

"Već desetljećima mirno promatramo ruske provokacije na Arktiku, nema tu ništa novoga", odgovorio je Baird na novinarski upit o incidentu te dodao "Pozivam Arktičko vijeće da sjedne i zajednički pokuša naći rješenje problema."
Premijer Harper rekao je kako su "Ruski zrakoplovi letjeli unutar kanadskog zračnog prostora mnogo puta, a Kanada neće popustiti svoju obranu jer Putinova era pokazuje rusku povećanu agresivnost prema susjedima uz dozu vojne nasrtljivosti."

Kanada nije jedina zemlja koja je primijetila kako Rusija sve učestalije krši njezin zračni prostor, Finska i Estonija prijavile su identične incidente.

I Rusija i Kanada pokušale su na legalan način osigurati svoja prava na Arktiku. Rusija je još 2001. godine Ujedinjenim narodima ustvrdila kako je s Arktikom povezana epikontinentalnim pojasom, dok je Kanada prošle godine svoja potraživanja argumentirala na isti način.

Ako UN prihvati argumente omogućit će tim zemljama da prošire svoje granice van međunarodno priznatih 200 nautičkih milja.

Većina potraživanja dvije zemlje se ne preklapaju, no postoji nekoliko spornih teritorija na koje obje zemlje polažu svoje zahtjeve.

Procjenjuje se da područje Arktika sadrži oko 15 posto svjetskih zaliha nafte i 30 posto svih svjetskih zaliha naftnog plina.

Do dodatnog zatezanja odnosa dvije zemlje došlo je nakon izbijanja ukrajinske krize i uvođenja oštrih sankcija s obje strane.

Zaoštrenje retorike iz Kanade jučer je komentirao i ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, ističući: "Arktik se ne bi smio uvući u retoriku militarizacije. Spominju se optužbe kako bi želimo ugrabiti neki teritorij. To su besmislice. Mi ne želimo da Arktik postane arena konflikta".

Lavrov je također naveo kako bi ključnu ulogu u formiranju okvira po pitanju razvoja regije trebalo preuzeti Arktičko Vijeće - čije su članice Rusija, Kanada, SAD, Danska i Norveška.

Izvor: rtl.com