U Federaciji BiH donesen novi Zakon o porezu na dobit

vlast, BIH, CIK, Politika, BIH, Politika, budžet, Politika, CIK, parlament, Federacija BIH, stranka za bih, parlament, Politika, Vlada Federacije, rekonstrukcija, BIH, Zlatko Lagumdžija, Dragan Čović, Božo Ljubić, Dom naroda, Federacija BIH, sud bih, Dom naroda, izbor poslanika, HDZ BiH, HDZ 1990, Fotelja, nacionalni interes, županije, Republika Srpska, Federacija BIH, Vijeće ministara, Borjana Krišto, Mladen Ivanković Lijanović, Slavo Kukić, parlament BiH, HDZ BiH, parlament, nerad, platformaši, zastupnički dom, rtv bih, Ante Krajina, platformaši, HSP BIH, Politika, nepotizam, platformaši, platformaši, smjene, Federacija BIH, BIH, parlament, predsjedništvo bih, Vijeće ministara, savjetnici, FTV, sda, BIH, zakoni, Dom naroda, parlament, FBIH, inspekcija, platformaši, platforma, nacionalne manjine, manipulacije, Bošnjaci, ostali, Dom naroda, radnici, parlament, parlament BiH, porez, porezni dug, Porez na prihod , parlament BiH, parlament

Zakon će se primjenjivati na poslovnu 2016. godinu, s obzirom na to da ga je usvojio i Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kazala je federalna ministrica financija Jelka Milićević, dodajući da se porez na dobit plaća po stopi od deset posto na poreznu osnovicu utvrđenu u poreznoj bilanci, javlja Fena.

Izaslanicima je obrazložila da se novim Zakonom nastoje osigurati javni prihodi za federalni proračun, kao i županijske proračune.

Regulira određivanje metodologije obračuna poreza, definiranje obveznika ovog poreznog oblika, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje poreza na dobit koji se prema ovom Zakonu plaća u Federaciji BiH.

- Zakon proširuje poreznu bazu na dva načina: većim obuhvatom poreznih obveznika i većim obuhvatom oporezivih prihoda. Proširenje porezne osnovice i broja poreznih obveznika potrebno je da bi bila podržana borba protiv porezne evazije, kao i unapređenje rasta, kaže Milićević.

Naime, u provedbi dosadašnjeg Zakona o porezu na dobit, koji je u primjeni od 2008. godine, uočeno je niz slabosti koje se najviše ogledaju u uskoj i fleksibilnoj poreznoj osnovici, te nedorečenosti pravne norme.

Cilj zaštite porezne osnovice, po novom Zakonu, je i prikupljanje javnog prihoda s obzirom na ekonomska kretanja i njihov utjecaj na proračune. Milićević je naglasila da Zakon predviđa i porezne poticaje po osnovi investiranja.

Prvi porezni poticaj omogućava umanjenje obveze poreza za 30 posto ukoliko porezni obveznik investira u proizvodnu opremu, na način da investira više od 50 posto ostvarene dobiti u toj godini.

Drugi porezni poticaj omogućava umanjenje obveze poreza za 50 posto ukoliko porezni obveznik investira vrijednost od 20.000.000 KM u stalna sredstva u razdoblju od pet godina, s tim da već u prvoj godini započne investiranje u iznosu od 4.000.0000 KM.

Zakonom je, dodaje ministrica, propisano i otklanjanje dvostrukog oporezivanja kod poreznih obveznika, rezidenata FBiH koji imaju poslovne jedinice u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu BiH ili u inozemstvu.

- Tekst Zakona urađen je u suradnji i preporukama Međunarodnog monetarnog fonda u cilju proširenja porezne osnovice, smanjenja porezno priznatih troškova i odbitaka kroz ograničenja priznavanja rashoda u porezne svrhe, poručila je Milićević.

Obveza usklađivanja zakonodavstva u oblasti oporezivanja, uključujući mjere koje su usmjerene na daljnju fiskalnu reformu proističe iz člana 98. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a kako bi se osiguralo efikasnije ubiranje poreza i pospješilo suzbijanje poreznih prevara, te da se posebno vodi računa o prioritetima pravne tečevine (acquisa) Zajednice u oblasti oporezivanja i suzbijanja štetne konkurencije u oporezivanju.

Također, donošenjem ovog Zakona izvršena je harmonizacija s drugim zakonima u FBiH.

Po Zakonu, federalna ministrica financija ima obvezu u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit i Pravilnik o transfernim cijenama, kojima će se bliže urediti pitanja od značaja za primjenu ovog zakona.

Prijedlog zakona o komasaciji

Na današnjoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta također je odobren Prijedlog zakona o komasaciji radi stvaranja pravnog okvira za grupiranje zemljišta, odnosno stvaranja većih i pravilnijih parcela u cilju ekonomičnije obrade, iskorištavanja i uređenja. Cilj je intenzivnija poljoprivredna proizvodnja, javlja Fena.

Komasacija se provodi isključivo na dobrovoljnom principu, a sudionici moraju biti vlasnici zemljišta.

To je integralna i kompleksna tehničko-pravna mjera kojom se zemljište grupira stvaranjem većih, pravilnih parcela, uz istovremene radove na uređenju.

U Federaciji su parcele poljoprivrednog zemljišta često usitnjene, bez pristupnih puteva i sustava za suvremeno navodnjavanje i odvodnjavanje. Ima i neriješenih vlasničkih odnosa. To ne potiče interes domaćih i stranih investitora za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju.

Namjera ovog zakona je formiranje parcela poljoprivrednog zemljišta s uređenom mrežom puteva i hidromelioracijskim sustavom za navodnjavanje i odvodnju viška vode, a sve u cilju intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Omogućuje i formiranje obiteljskih poljoprivrednih imanja s rentabilnom poljoprivrednom proizvodnjom, što trenutno nije moguće zbog malih i razbacanih proizvodnih parcela.

- Trenutno važeći zakon o komasaciji, naslijeđen od SRBiH, ne odgovara novoj agrarnoj politici čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta poljoprivrednih proizvođača i konkurentnost poljoprivrednih proizvoda na sve zasićenijem i zahtjevnijem europskom tržištu, izjavio je ranije za Fenu pomoćnik direktora za premjer, kartografiju i komasaciju zemljišta Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Eldin Ðonlagić.

Po njegovim riječima, novina u predloženom zakonu je da se komasacijom zemljišta rješavaju pitanja staračkih domaćinstava čiji su članovi fizički nesposobni voditi poljoprivredna domaćinstva, odnosno baviti se poljoprivrednom proizvodnjom. Njihovo zemljište u postupku komasacije država može otkupiti ili preuzeti, a njima osigurati egzistenciju.

Fena