Stručnjaci upozoravaju: Mogući potresi, velike suše i požari

Maglaj poplave
...za Oslobođenje da se BiH suočava sa posljedicama klimatskih promjena na koje mi, kao mala država, ne možemo globalno utjecati. Kao rezultat klimatskih promjena, u zadnjih petnaestak godina, kazao je Bijedić, imali smo šest velikih poplava koje su napravile znatne štete.

Bitna je manekenka

"Nakon poplava ovakvih razmjera, ne kažem da je to i pravilo, moguće su pojave suša, što vodi do velikih požara. Moramo pokušati živjeti sa ovim klimatskim promjenama i prilagoditi im se, kvalitetnije upravljati resursima i na taj način preduprijediti ovakve štete", kazao je Bijedić, navodeći kao veliki problem i što na nivou države ne postoji krovna institucija za meteorologiju. Također, nemamo ni radarski sustav.

"Ovdje je potrebno napraviti korjenito sustavno rješenje upravljanja resursima, počevši od ponovne revizije prostornog planiranja. Naše televizije objavljuju prognoze različitih izvora, a da se nigdje ne navodi taj izvor. Uzme se prognoza sa AccuWeathera, nije bitan sadržaj i to je li prognoza ispravna ili ne, bitna je manekenka koja maše rukama. Onda zovu nas i govore da nismo dali ispravnu prognozu. Pa i nismo, takvu ne", poručio je Bijedić.

Direktor Federalnog zavoda za geologiju Hazim Hrvatović kaže da su poznata trusna područja u BiH koja su zahvaćena klizištima. "Recimo, poznato je da područje Tuzle ima određenu seizmičku aktivnost. Tu se može, na širem području, očekivati potres magnitude od četiri do pet stupnjeva Richterove ljestvice. Kad će se on desiti, to nitko ne zna, jer takvih procjena nema. Bila bi ogromna šteta ako bi se potres desio u trenutnim uvjetima, jer bi sigurno prouzrokovao daljnje klizanje terena", kaže Hrvatović.

Znanje i vlast

Kada su u pitanju klizišta nastala nakon poplava, direktor Federalnog zavoda za geologiju kaže da je u tom pogledu bilo iznenađenja, odnosno da su se nova klizišta pojavila na prostoru gdje ranije nisu bila evidentirana. Riječ je stotinama novih klizišta.

"Takva su velika klizišta u Željeznom Polju i Maglaju, koja su napravila velike štete. Ova mjesta jesu bile zone sa potencijalnim klizanjem, ali nisu bile evidentirane kao klizišta. Nad klizištima treba imati stalni monitoring, pa onda pristupiti izradi projekta njihove sanacije. Za to treba i vremena i sredstava. U Federaciji ima znanja da se to uradi, ali sve ovisi od općinskih i županijskih organa koji imaju tu nadležnost", poručio je Hrvatović.