Sarajevo nije htjelo istinu o ratu

Američki institut za mir iz Washingtona zatražio je formiranje povjerenstva za istinu koja je trebala ispitati događaje i ubojstva u BiH tijekom rata od 1992. do 1995. godine, ali se ta ideja nije svidjela vlastima u Sarajevu, navodi se u depeši od 7. travnja 2006. godine koju je središnjici u Washingtonu uputio tadašnji američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney, a koju je objavio WikiLeaks.

Institut je 2006. godine pokrenuo inicijativu za formiranje ovog povjerenstva, ali je ona naišla na brojne kontroverze, a jedna od njih je da se ta ideja nije svidjela vlastima u Sarajevu.
Zatalasalo se perje

- Naši napori zatalasali su perje među međunarodnim organizacijama i lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. Podrška istini i procesu pomirenja vjerojatno će biti višemilijunski projekt, ali vlast u Sarajevu niti ima, niti želi financirati ovo povjerenstvo. Njihovo obrazloženje je da bi povjerenstavo moglo biti izmanipulirano, piše u dijelu izvještaja pod nazivom "Hoće li istina zaboljeti?", pišu Nezavinsne novine.

Navodi se i da je rizik od političkog uplitanja u rad povjerenstva veliki, bez obzira na izvor financiranja i dodaje da vlast u BiH brine da će zbog ove američke donacije financiranje suđenja za ratne zločine biti neizvjesno, dok predstavnik Američkog instituta za mir Neil Kritz kaže kako bi povjerenstvo otkrilo konačnu povijest rata.

McElhaney je naglasio kako bi povjerenstvo radilo dvije do dvije i pol godine i da "ne bi imenovala nikoga, određivala krivičnu odgovornost, niti amnestirala".
Nezadovoljstvo Schwarz-Schillingom

Europska unija bila je nezadovoljna radom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarza-Schillinga. Kako se navodi u depeši od 14. rujna 2006. godine, koju je potpisao tadašnji veleposlanik SAD u BiH Douglas McElhaney, nezadovoljstvo je izraženo u vezi s pokretanjem ustavnih reformi.

- Schwarz-Schilling sebe vidi kao predvodnika ustavnih reformi u BiH i izgleda da je spreman poduzeti korake za koje mislimo da su, u stvari, loše preračunati politički rizici da bi očuvao svoju poziciju predvodnika, ističe se u depeši i dodaje da bi Schwarz-Schilling mogao narušiti napore SAD da ožive ustavnu reformu nakon izbora.

Navodi se i da Schwarz-Schilling tvrdi da ima dozvolu Brusellessa za svoju strategiju ustavnih reformi.

- Iskreno, mi u to sumnjamo, kao i što sumnjamo da je Bruselless pristao na jasnu strategiju za napredak reformi policije, navodi se u depeši, prenijela je Srna.