Među 343 branitelja kojima su ukinute invalidnine prednjače pripadnici HVO-a

Večernji list doznaje da se među 343 ratna vojna invalida kojima je već u prvom krugu revizije, odnosno samo temeljem pregleda dokumentacije, ukinuto pravo na naknadu, nalazi 281 bivši pripadnik HVO-a.

Većina opet Hrvati

Dakle, iako je broj korisnika stradalničkih naknada iz redova Armije BiH daleko veći od onih iz HVO-a općenito u Federaciji BiH, revizija je „pokosila" uglavnom hrvatske stradalnike. Kako se moglo dogoditi da više od 70 posto onih čije je ratno stradalništvo osporila revizija Ministarstva za pitanja branitelja Federacije BiH bude iz redova HVO-a, znaju samo ministar Zukan Helez i njegovi suradnici koji provode reviziju. U dosadašnjem tijeku revizije najviše onih izvedenih iz prava (i to samo temeljem pregledane dokumentacije) je s prostora nekoliko hercegovačkih općina te Orašja, Bugojna i Sarajeva. Prednjače bivši pripadnici HVO-a iz Širokog Brijega, kojih je više od 60 ostalo bez stradalničke naknade. Iz Livna je na ovom popisu preko 40, a nekoliko desetaka ih je iz Gruda, Ljubuškog, Posušja i Kupresa. Preko 20 bivših pripadnika HVO-a iz Bugojna također je u procesu revizije ostalo bez prava na naknade. I oko 30 ratnih stradalnika s područja Orašja nalazi se na popisu onih koji više neće primati naknade po osnovi ratne invalidnosti. Iz ostalih općina je znatno manje „izbrisanih" invalida HVO-a, ali ipak ih ima i iz Odžaka, Tomislavgrada, Fojnice, Novog Travnika, Jajca i Mostara. Među bivšim pripadnicima Armije BiH koji su u procesu revizije ostali bez prava na invalidninu prednjače oni iz Sarajeva i Goražda. Oko 50 ratnih stradalnika Armije BiH iz Sarajeva i desetak iz Goražda nalaze se na popisu 102 pripadnika ove vojne formacije, a ostali su iz Konjica, Hadžića, Trnova, Sapne, Bužima, Živinica, Lukavca, Kaknja, Olova, Fojnice, Ustikoline, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Tešnja, Zavidovića, Zenice, Kiseljaka i Travnika. Uz branitelje kojima se provjerava invalidnost temeljem koje su stekli stradalnička prava, revizija je obuhvatila i 925 branitelja koji su po uredbi federalne vlade iz 2000. godine otišli u mirovinu.

Pokretanje tužbe

Kako je Večernji list već pisao, među 85 branitelja kojima je u dosadašnjoj reviziji uskraćeno pravo na povlaštenu mirovinu nalazi se više od 90 posto bivših pripadnika HVO-a. Za razliku od oštećenih vojnih umirovljenika, koji se barem formalno mogu žaliti Zavodu mirovinskog i invalidskog osiguranja Federacije BiH, obitelji poginulih branitelja i ratni vojni invalidi kojima pravo na naknadu u procesu revizije bude oduzeto ne mogu pokrenuti upravni spor, već im preostaje samo pokretanje tužbe pred Vrhovnim sudom Federacije BiH. Koliki će njihov broj biti znat će se tek nakon što se okonča i medicinski dio revizije, odnosno ponovni liječnički pregledi onih koji nisu eliminirani s popisa ratnih invalida već u "prvom krugu".