Al-Qa’ida i ISIS bili su najveći saveznici, a sada su si proglasili rat do istrebljenja

Nakon što je teroristička organizacija Islamska država (IS) proglasila kalifat i uputila poziv svim muslimanima na svijetu da kao vođu prihvate Abu Bakra al-Bagdadija, po novom kalifa Ibrahima, stručnjaci diljem svijeta složili su se da bi to moglo prouzročiti sukob među islamskim militantima.

I nisu dugo trebali čekati da se pokaže kako su njihove procjene bile točne. Još i prije IS-ova proglasa javila se al-Qa'ida, najpoznatija i najutjecajnija teroristička organizacija, te se javno odrekla IS-a.

Prema dokumentima koji su navodno pronađeni u kući u kojoj se krio ubijeni vođa al-Qa'ide, i sam Osama bin Laden smatrao je novu militantnu skupinu iz Iraka prebrutalnom čak i za svoje "standarde". Bin Laden je 2011. navodno napisao da bi se al-Qa'ida, kako ne bi izgubila podršku pristaša, trebala javno odreći IS-a.

Brojne podružnice
Bin Ladenovo mišljenje dijeli njegov nasljednik Ajman Zavahiri, Egipćanin koji trenutačno vodi al-Qa'idu. Zavahiri je, naime, putem videosnimke islamističkim borcima u Siriji poručio da se odreknu al-Bagdadija. Ono što traži IS, al-Qa'ida ima: globalnu vjerodostojnost, poštovanje, ugled, podršku i lojalnost svjetskih džihadističkih organizacija.

Donedavno, moglo bi se reći, džihadistički je svijet bio podijeljen na al-Qa'idu i njene deklarirane podružnice te čitav niz skupina, ćelija i organizacija, manje ili više povezanih, koje su diljem svijeta radile na džihadističkim ciljevima bez puno koordinacije. Te su skupine dijelile sličnu ideologiju, a ponekad su se koristile i novcem i drugim resursima koje je u rukama držao Bin Laden, no godinama su djelovale autonomno.

Iako je zbog uspješnih terorističkih napada na Ameriku Bin Laden imao velik utjecaj na sve te skupine, nikad nije izrijekom tražio da bude globalni teroristički vođa. No, on je to nedvojbeno bio zbog ugleda i poštovanja koje je njegovo vodstvo imalo među simpatizerima.

Pod njim je al-Qa'ida prisegnula na vjernost muli Omaru, zapovjedniku i duhovnom vođi talibana, koji je na čelu Afganistana bio od 1996. do američke invazije 2001. godine otkad je u bijegu. Zavahiri se IS-a odrekao još u proljeće 2014. zbog, kako je naveo, odbijanja njegovih naredbi. Dotad se IS vodio kao jedna od podružnica al-Qa'ide, poput al-Qa'ide na Arapskom poluotoku, al-Qa'ide u Magrebu, somalskog al-Šababa i Fronta al-Nusra u Siriji.

Upravo je al-Nusra trenutačno najljući neprijatelj IS-a u Siriji i dobar primjer internih svađa ekstremista. Taj je raskol nastao mnogo prije naglog širenja IS-a u Iraku. Još u travnju 2013. godine al-Bagdadi je objavio snimku na kojoj navodi da je Front al-Nusra u Siriji podružnica al-Qa'ide. Potom navodi kako se sirijski IS (tada još ISIL) i Front al-Nusra spajaju u jednu organizaciju. Njihovi su se borci, rame uz rame s drugim manjim skupinama, odavno infiltrirali u Siriju gdje su se došli boriti protiv dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada.

Najžešći protivnici
Dan nakon Bagdadijeve snimke vođa al-Nusre, Abu Mohamed al-Joulani, poručio je da je odan al-Qa'idi te je demantirao udruživanje. Navodno je tada al-Bagdadi osobno posjetio sirijski grad Alep kako bi vrbovao al-Nusrine borce da se priključe IS-u. Zavahiri je, pak, objavio snimku na kojoj iznosi odluku da se dvije skupine ne bi trebale udružiti. Al-Bagdadi je odgovorio snimkom na kojoj kaže da će do udruživanja ipak doći, bez obzira na neslaganje šefa al-Qa'ide. Mnogi borci izabrali su ipak al-Bagdadijevu stranu i napustili al-Nusru koja je otad najžešći protivnik IS-a.

IS se otada bori i protiv redovne sirijske vojske i protiv drugih islamista i, kako se pokazuje, pobjeđuje u ratu. Donedavno gotovo anonimna skupina sad je druga najveća islamistička snaga u svijetu, a prema mišljenju mnogih, ona je i dominantnija. No, bitka među ekstremistima nije ni blizu završetka. Časopis Foreign Policy napravio je pregled trenutačne situacije u ratu između samih džihadista.

Kako piše FP, od početka ove godine mali, ali značajni broj frakcija al-Qa'idinih podružnica dao je podršku i objavio vjernost Islamskoj državi, uključujući manje skupine unutar al-Qa'ide Magreba i središnje al-Qa'ide u afganistansko-pakistanskoj regiji. Iako te skupine navodno uživaju ugled u svojim organizacijama, nisu jako poznate. No, unutar al-Qa'ide na Arapskom poluotoku vrlo prominentni vjerski vođa Mamoun Hatem otvoreno je dao podršku IS-u i nastavio s tim i nakon proglašenja kalifata. Mnogi ugledni članovi te al-Qa'idine podružnice, koja je možda i najsnažniji dio mreže, također su javno na društvenim mrežama podržali IS.

No, vrlo je malo vjerskih i političkih islamskih vođa podržalo kalifat. Jedina je iznimka Abu Bakar Bašir, indonezijski vjerski vođa i duhovni vođa bivše terorističke organizacije Džema Islamija koja je dugo njegovala bliske veze s originalnom al-Qa'idom. Bašir je navodno objavio vjernost Bagdadiju iz zatvorske ćelije u Indoneziji, što je podijelilo vođe te skupine. Novo vodstvo odbilo je podržati IS i zbog toga su se od središnjice odvojili Baširovi sinovi s istomišljenicima. Ostale islamističke skupine u Indoneziji podržavaju IS ili barem o tome vijećaju. Bašir je, stoji u analizi Foreign Policyja, najuglednija ličnost koju je IS pridobio.

Novi saveznici
Jugoistočna Azija, poglavito Indonezija, najsnažniji je centar podrške IS-u gdje su vodstvo prihvatili i visokorangirani pripadnici Abu Sajifa, organizacije nekad povezane s al-Qa'idom, koja je prije bila mnogo aktivnija u regiji.

No, nisu jedini. Postoje glasine da bi se i afganistanska militantna skupina Hezb-e-Islami mogla priključiti IS-u. - Čekamo da vidimo ispunjavaju li oni kriterije za islamski kalifat - izjavio je zapovjednik te skupine za BBC.

Nekoliko skupina naginje IS-u, iako nisu javno proklamirale savezništvo. Egipatska skupina Ansar Bajt al-Makdis navodno ima jake veze s IS-om, a nedavno je pokazala da se i ugledala u tu skupinu objavivši snimku odrubljivanja glave navodnim Mossadovim špijunima. Vjeruje se da IS uživa podršku i među militantima u Gazi. Boko Haram, objavio je snimku u kojoj proglašava kalifat. No, iz vrlo nezgrapne izjave vođe Abubakra Šekaua nije jasno stavlja li on "dio Nigerije" pod upravu kalifata proglašenog u Iraku ili sam proglašava zaseban kalifat kojemu će on biti na čelu. Odane IS-u navodno su i neke skupine u Tunisu i Libiji.

Financijska podrška
No, najveću podršku, piše FP, imaju među radikalnim muslimanima na engleskom govornom području. Dvije vrlo značajne skupine već su se povezale s IS-om, a to su Authentic Tauheed na čelu s Jamajčaninom Abdulahom Faisalom i skupina ranije poznata kao al-Muhajiroun na čelu s britanskim vjerskim vođom Anjemom Choudaryjem. Al-Muhajiroun je radikalna skupina iz Britanije koja je glavni kanal za regrutaciju stranih boraca koji odlaze u Siriju i Irak.

Usprkos svim tim uspjesima, IS i dalje ne može slomiti otpor al-Qa'ide te najvažnijih vjerskih vođa.

IS-u jedna činjenica ne ide u korist, a to je da su džihadistički financijeri, neovisno o podršci al-Qa'idi, protiv IS-a. Malo tko odobrava nedavno IS-ovo dekapitiranje stotina sunitskih plemenskih vođa u Siriji. Malo je vjerskih vođa, a kamoli vjernika koji smatraju da proglašeni kalifat ima vjersko utemeljenje.

No, još je jedna neodigrana karta u velikoj bitki islamista. Zavahiri se još nije oglasio nakon srpanjske objave o uspostavi kalifata. To daje naslutiti da je središnjica al-Qa'ide oslabljena nakon jakih udaraca koje im je zadalo IS-ovo napredovanje na terenu. Za razliku od njega, al-Bagdadi je stalno prisutan. I beskrupulozno gazi prema svom cilju.

Postoji još jedno pitanje koje postavlja: što će se dogoditi s al-Qa'idom ako Zavahiri umre. Prirodu organizacije koju je osnovao Osama bin Laden odredit će čovjek koji ga naslijedi.

Agencije/Jutarnji list