Simbol Širokog dobiva novi izgled

Sad će se trenutačno radovi izvoditi na dva tornja i na samom pročelju crkve. Kako smo doznali, promijenit će se par kamenih blokova  koji su ispucali, a između svih kamenih blokova će se nanijeti novi sloj maltera. Na vrhu tornjeva  gdje se nalazi ukupno devet zvona promijenit će se i metalne žaluzine koje sprječavaju da se prilikom jakih vjetrova zvona ne pomjeraju. Točno prije 20 godina skinuta su stara zvona i postavljena nova koji se i danas nalaze u tornjevima ove crkve koja je izgrađena u kasnoromaničkom stilu. Jedan širokobriješki franjevac kojeg smo zatekli ispred crkve nam je skrenuo pažnju na jedan zanimljiv detalj. Naime, pri samom vrhu sjevernog tornja crkve je izniklo drvo smokve koje je svake godine sve veće.
"Čovjek je zasadi u zemlju i ona neće da raste, a ovdje raste između dva kamena bloka", u šali je kazao.

158. rođendan

Zanimljivo je kako se ovih dana navršilo točno 158 godina od kad su postavljeni temelji za ovu crkvu. Temelji su postavljeni 23. srpnja 1846. godine. Dimenzija tadašnje crkve je bila 20×10 metara, a godine 1871. podignut je zvonik. Međutim, 1863. godine je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan. Zgrada stare crkve je 1905. godine porušena. Te iste godine 20. lipnja polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Crkva je duga 50, a široka 26 metara, a visina zvonika je 32 metra.  Građena je od prirodnog lomljenog i klesanog kamena. Glavna lađa je odijeljena od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen 1978. godine. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a svodovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938. godine. Najteže razdoblje u svojoj povijesti širokobriješka crkva je imala za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su crkva i samostan jako stradali. Tadašnji fratri su izbrojali da je crkva dobila 296 izravnih pogodaka iz različitog oružja teškog kalibra. Još veća tragedija dogodila se 7. veljače 1945. kad su partizani ušli u Široki Brijeg i sve franjevce koje su zatekli u crkvi i samostanu spalili u samostanskom vrtu.

Simbol vjere i nade

Njihovi posmrtni ostaci se nalaze na desnoj bočnoj lađi crkve, a preko puta njih na lijevoj bočnoj lađi se nalaze grobovi fra Didaka Buntića i grob Rafe Barišića, prvog  hercegovačkog biskupa. Pročelje je obnovljeno tijekom 1959. i 1960. Južni toranj dovršen je 1969., a tada su postavljena i nova vrata. Krov od bakrenog lima postavljen je 1977., a pod od posuškoga kamena položen je 1978. Dvorište crkve uređeno je tijekom 1974. i 1975.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije postala je simbolom vjere i nade mještana ovog hercegovačkog mjesta i kao takva postala simbol Širokog Brijega.

Dnevni list